Tržište žitarica u svijetu u rujnu 2016.

1. Procjena proizvodnje žitarica u sezoni 2016/2017
2. Predviđeni rekord žetve kukuruza četiri do pet puta veći u odnosu na prošlogodišnji 
3. IGC GOI mjesečni sub-indeks za pšenicu gotovo nepromijenjen
4. IGC GOI mjesečni sub-indeks za kukuruz manji za 8 %
5. IGC GOI mjesečni sub-indeks za soju manji za 7 %

PREGLED SVJETSKE PONUDE I POTRAŽNJE
Prognoza ukupne svjetske proizvodnje žitarica (pšenice i krupnozrnih žitarica) u sezoni 2016/17, u rujnu 2016. nepromijenjena je u odnosu na prošli mjesec, i iznosi 2,069 milijuna tona. Nastavlja se smanjenje cjenovne razlike između pšenice i krupnozrnih žitarica. To se uglavnom odnosi na kukuruz, budući je pretjerano suho vrijeme utjecalo na prognozu stanja usjeva u EU i Kini. U EU ponovno su smanjeni izgledi za pšenicu, ali zbog povećanja količina u Australiji, Kanadi, Kini te Kazahstanu to smanjenje na svjetskoj razini nije toliko izraženo. Nakon male promjene potražnje u sektoru hrane i stočne hrane svjetska potrošnja žitarica nešto je veća nego mjesec prije. Međutim, s povećanjem početnih zaliha, više nego što se prethodno procijenilo, procjena krajnjih zaliha na kraju sezone 2016/17 ista je kao i prošli mjesec i iznosi rekordnih 492 milijuna tona što je za 20 milijuna tona više nego procjena prethodne godine. S mjesečnim povećanjem za pšenicu, kukuruz i ječam prognoza za trgovinu povećana je za 3 milijuna tona, na 333 milijuna tona, što iznosi samo 3 posto manje od prošlogodišnjeg maksimuma.
U velikoj mjeri nastavlja se daljnji rast prinosa u SAD-u. U sezoni 2016/17 predviđanja svjetske proizvodnje soje su za 4 milijuna tona veća u odnosu na prethodni mjesec i s rekordnih 329 milijuna tona 4 posto je veća u odnosu na prošlu godinu. U rujnu je procjena potrošnje povećana za 10 milijuna tona za visokoproteinske obroke u sektoru stočne hrane u odnosu na kolovoz. S obzirom na manju procjenu prošlogodišnjih krajnjih zaliha, ukupne krajnje zalihe su za 3 milijuna tona manja u odnosu na prethodni mjesec, ali i dalje u skladu sa prosjekom. Projekcija trgovanja porasla je na 137 milijuna tona, prvenstveno radi povećanja Azijskih potreba od 3 posto u odnosu na prošlu godinu.
Zbog prilagodbe blago padajućim potrebama tržišta kod nekih proizvođača, osobito Tajlanda, predviđa se da će svjetska proizvodnja riže u 2016/17 biti smanjena za 2 milijuna tona, na 482 milijuna tona što je još uvijek 2 posto više u odnosu na prošlogodišnje predviđanje. Pored rekordnih procjena ukupne dostupnosti predviđa se porast svjetskih zaliha na 114 milijuna tona uslijed povećanja u Kini i drugim zemljama koja premašuju ugovorene količine kod najvećih izvoznika. Previđa se da će trgovina u sezoni 2016/2017. biti uglavnom nepromijenjena u odnosu na prošlogodišnju, na oko 40 milijuna tona, što ukazuje na marginalni pad u odnosu na prošlu godinu i u skladu je s petogodišnjim prosjekom.
Zbog ovogodišnjih agrometeoroloških sezonskih uvjeta kod kukuruza i soje, došlo je do smanjenja IGC GOI indeksa za žitarice i uljarice za 5 posto u odnosu na kolovoz. 
Ponuda i potražnja
S malim promjenama u odnosu na prošli mjesec, ukupna svjetska proizvodnja žitarica (pšenica i krupnozrnih žitarica) u 2016/17 i dalje su na razini od 2,069 milijuna tona. Predviđeni rekord žetve kukuruza mogao bi biti veći za četiri petine u odnosu na prošlogodišnji rast, a uz povećanje uroda pšenice dostiže novi maksimum ukupne svjetske proizvodnje žitarica.
Očekuje se da će procjena potrošnje žitarica premašiti 2 bilijuna tona, prvenstveno zbog porasta za stočnu hranu. S obzirom na velike zalihe, najveći dio povećanja u svjetskoj ishrani (+ 34 milijuna tona) odnosit će se na kukuruz (+29 milijuna tona). Cijene ostalih žitarica morat će ostati konkurente kako bi zadovoljile zahtjeve potražnje na tržištu, pogotovo zbog dostupnosti velike količine ovogodišnje pšenice niske/srednje kvalitete. Četvrto uzastopno povećanje zaliha očekuje se na kraju sezone 2016/17, što je za 20 milijuna tona više od prošle godine te iznosi 492 milijuna tona. Očekuje se da će se zalihe kod najvećih izvoznika povećati za 17 milijuna tona i doći na 163 milijuna tona, što je najviše u zadnjih sedam godina. Procjenjuje se da će ovogodišnja svjetska trgovina žitaricama s 333 milijuna tona biti druga po veličini, odmah iza prošlogodišnje. Povećana je procjena trgovine pšenicom što je u skladu s prošlogodišnjim planom, dok bi promet krupnozrnim žitaricama mogao biti djelomično smanjen zbog očekivanog smanjenja uvoza sirka i ječma u Kini, što je odraz državnih mjera koje stimuliraju korištenje lokalnih alternativa.
Pod pretpostavkom da najveći proizvođači dosegnu rekordan usjev u sezoni 2016/17, svjetska proizvodnja soje procijenjena je na rekordnih 329 milijuna tona, odnosno 14 milijuna tona više nego prošle godine, prvenstveno radi povećanja zasijanih površina te poboljšane produktivnosti. Usprkos usporavanju povećanja potražnje za sojinim proizvodima, potrošnja bi opet mogla porasti za 3 posto što bi dovelo do novog rekorda, ali bi krajnje zalihe ipak mogle biti smanjene drugu godinu za redom. Ipak, predviđa se da će kod najvećih izvoznika doći do neznatnog povećanja krajnjih zaliha prvenstveno zahvaljujući akumulaciji u SAD-u. Svjetska trgovina mogla bi biti najveća do sada, uglavnom zbog velikih pošiljaka u Aziju, što sa SAD-om i Brazilom iznosi 80 posto svih prometnih tokova. Za razliku od soje kod uljane repice očekuje se pad svjetske proizvodnje drugu godinu zaredom. Prošlogodišnje svjetske zalihe od 4,8 milijuna tona mogle bi se u sezoni 2016/2017 smanjit za oko jednu petinu navedenog iznosa.
Procjene svjetske proizvodnje riže u ovom dijelu sezone su privremene. Pod pretpostavkom istih vremenskih uvjeta koje su bili povoljni za Azijske proizvođače uključujući i Indiju, proizvodnja bi se mogla povećati za 2 posto, odnosno na 482 milijuna tona. Također, zbog povećanog zahtjeva za hranom porasla je potrošnja, ali će procjene rekordne proizvodnje ipak dovesti do marginalnog povećanja svjetskih zaliha na razinu od 114 milijuna tona. Ukupno se ipak predviđa pad zaliha kod najvećih izvoznika i to na najnižu razinu u zadnjih devet godina. Razlog tome je u velikoj mjeri pad zaliha u Tajlandu, gdje se vlada i dalje rješava državnih rezervi po konkurentnim cijenama. Procjena trgovine kreće se na oko 40 milijuna tona, što je nešto niže u odnosu na prošlu godinu prvenstveno zbog povećanih količina dostupnih pojedinim kupcima, pogotovo u Aziji.
Izvozne vrijednosti za svjetske žitarice pod značajnim utjecajem su velikih dostupnih količina što je dovelo do pada IGC GOI indeksa za 5 posto u odnosu na prethodni mjesec što je blizu petomjesečnog minimuma. Dobri sezonski agrometeorološki uvjeti, prema podacima o žetvi na sjevernoj hemisferi, potvrđuju da su ukupni prinosi dobri te su također doprinijeli padu IGC GOI indeksa. Temeljem toga neki kupci vidjeli su priliku da pojačaju trgovinu, dok se drugi nisu htjeli obvezati na novonastalu situaciju zbog mogućih daljnjih gubitaka.
Među sub-indeksima došlo je do značajnog pada sub-indeksa za kukuruz i soju uzrokovano uglavnom povećanom dostupnošću u SAD-u (Meksički zaljev). Dok je prosječna cijena pšenice bila uglavnom nepromijenjena, trendovi za različite razrede kvalitete kretali su se u različitim smjerovima, te je IGC GOI sub-indeks za pšenicu ostao gotovo nepromijenjen. IGC GOI sub-indeks za kukuruz niži je za 8 posto u odnosu na prethodni mjesec. IGC GOI sub-indeks za soju niži je za 7 posto u odnosu na prethodni mjesec.
 

Izvor:Tisup

Tržište žitarica u svijetu u kolovozu 2016.

1. Procjena proizvodnje žitarica u sezoni 2016/2017
2. Ukupna raspoloživost žitarica mogla bi po prvi puta u povijesti premašiti 2,5 bilijuna toma
3. IGC GOI sub-indeks za pšenicu -1 % u odnosu na prethodni mjesec
4. IGC GOI sub-indeks za kukuruz -3 % u odnosu na prethodni mjesec
5. IGC GOI sub-indeks za soju +2 % u odnosu na prethodni mjesec

PREGLED SVJETSKE PONUDE I POTRAŽNJE
Uz poboljšane prognoze za pšenicu i kukuruz, predviđanja svjetske proizvodnje žitarica (pšenice i krupnozrnih žitarica) u sezoni 2016/2017, u kolovozu 2016., povećana su za 23 milijuna toma u odnosu na predviđanja iz prethodnog mjeseca. Predviđena proizvodnja od 2069 milijuna tona najviša je ikad zabilježena i za 3 posto je veća od procjena prethodne godine. Najveći doprinos poboljšanju predviđanja proizvodnje odnosi se na kukuruz i to zbog zadržanih dobrih procjena stanja usjeva u SAD-u. Promjene predviđanja za pšenicu i dalje su pozitivne zbog poboljšanih procjena za Crnomorsku regiju i SAD iako su procjene za EU blago smanjene. Dobra ponuda i niske cijene u kolovozu utjecale su na rast potrošnje za 17 milijuna tona u odnosu na prethodni mjesec. Unatoč tome procjene krajnjih zaliha od 492 milijuna tona, što je i novi maksimum, povećane su za 4 milijuna tona u odnosu na prethodni mjesec. Predviđanja svjetske trgovine od 330 milijuna tona veća su za 6 milijuna tona u odnosu na prethodni mjesec, ali su i dalje za 4 posto manja u odnosu na rekord iz sezone 2015/2016. Zahvaljujući boljim procjenama u SAD-u, zbog povoljnih uvjeta proizvodnje, predviđanja svjetske proizvodnje soje u sezoni 2016/2017 veća su za 4 milijuna tona u odnosu na prethodni mjesec i 3 posto veća u odnosu na prošlu godinu. Procjene krajnjih zaliha, iako u padu drugu godinu za redom, blago su povećane, na 31,5 milijuna tona, uključujući blago smanjenje kod najvećih izvoznika.
Svjetska proizvodnja žitarica (pšenice i krupnozrnih žitarica) u sezoni 2016/2017 mogla bi biti najviša u povijesti. Zajedno sa velikim početnim zalihama ukupna raspoloživost mogla bi po prvi puta u povijesti premašiti 2,5 bilijuna toma. Iako bi žetva pšenice mogla biti na novoj najvišoj razini, prethodni mjesec je porasla zabrinutost za smanjenu dostupnost krušne pšenice. Dovoljne količine oborina povećale su prosječne prinose pšenice, ali su uzrokovale smanjenje kvalitete. Također se očekuje da će proizvodnja kukuruza u SAD-u biti najveća do sada sa udjelom u porastu procjena proizvodnje u odnosu na prošlu godinu većim od polovine. Nakon smanjenja procjena globalne potrošnje u prošloj sezoni, predviđa se da će u sezoni 2016/2017 ona ponovno biti rekordna, predvođena procjenama povećanja za stočnu hranu. Zbog velikih zaliha kukuruza cijene ostalih žitarica morat će ostati konkurentne kako bi zadržale potražnju kupaca iz stočnog sektora pogotovo zbog ovogodišnje značajne dostupnosti pšenice niže kvalitete. Unatoč povećanih predviđanja potrošnje procjene krajnjih zaliha u sezoni 2016/2017 ponovno su povećane. Predviđanja svjetske trgovine i dalje su dobra, ali na nešto nižoj razini u odnosu na prošlogodišnji rekord.
Predviđa se da će svjetska proizvodnja soje porasti za 3 posto u odnosu na prošlu godinu zbog povećanja zasijanih površina i očekivanja većih prinosa kod vodećih proizvođača. Predviđanja ukupne potrošnje i dalje rastu zbog rastuće potražnje za proizvodima od soje, posebno u Aziji. Zbog toga su predviđanja svjetskih zaliha smanjena na najnižu razinu u zadnje tri godine. Procjene svjetske trgovine sojinom sačmom mogle bi dosegnuti nove najviše razine zbog rastuće potražnje na dalekom istoku i u EU. Nova razočaravajuća sezona u proizvodnji uljane repice u EU vjerojatno će održati potražnju na svjetskom tržištu stabilnom.
U kolovozu 2016., IGC GOI indeks prividno je nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec sa skromnim povećanjem za pšenicu i soju, ali smanjenjem za kukuruz i rižu. Među sub-indeksima, najveća promjena u odnosu na prethodni mjesec bila je za rižu čija cijena je smanjena zbog sezonskih faktora i slabe izvozne potražnje. I dok su očekivanja dobre proizvodnje sve naglašenija, uz vjerojatne rekorde u svjetskoj proizvodnji pšenice, kukuruza i soje, odlične procjene ukupne raspoloživosti nisu u dovoljnoj mjeri utjecale na smanjenje cijena. Neki trgovci usredotočili su se na očekivanja kratkoročnog pada raspoloživosti pšenice najbolje kvalitete dok su cijene soje, posebno u SAD-u, porasle zbog dobre prekomorske potražnje. Svjetsko tržište pšenice tijekom kolovoza uglavnom je bilo stabilno zbog cijena prilagođenih padu kvalitete u žetvi na sjevernoj hemisferi i slabe volje proizvođača za prodajom. Pošto se očekuje da će ukupna dostupnost biti odličan IGC GOI sub-Indeks za pšenicu pao je za manje od 1 posto. IGC GOI sub-Indeks za kukuruz u kolovozu smanjen je za 3 posto u odnosu na prethodni mjesec pošto su očekivanja dobre dostupnosti dodatno povećana povoljnim ocjenama žetve u SAD-u. Niže cijene u Argentini uglavnom su pratile one u SAD-u ali su veći utjecaj imale nešto više cijene u Brazilu. IGC GOI sub-Indeks za rižu smanjen je za 7 posto u odnosu na prethodni mjesec s prosječnom cijenom na razini tromjesečnog minimuma. IGC GOI sub-Indeks za soju u kolovozu je povećan za 2 posto u odnosu na prethodni mjesec. Najveći doprinos dala je trgovina u SAD-u (Meksički zaljev) gdje je izražena potražnja premašila ponudu.
Izvor: Tisup
 

Tržište žitarica u svijetu u veljači 2016.

1. IGC GOI indeks smanjen za 3 %
2. IGC GOI sub-indeks za pšenicu smanjen za 2 %
3. IGC GOI sub-indeks za rižu nepromijenjen

PREGLED SVJETSKE PONUDE I POTRAŽNJE
Ukupne svjetske projekcije proizvodnje žitarica (za pšenicu i krupnozrne žitarice) u sezoni 2015/16 su 10 milijuna tona više od prošlomjesečnih. To povećanje treba pripisati porastu projekcija kukuruza budući da je ovosezonska procjena proizvodnje svih žitarica nešto viša od 2 milijarde tona. Međutim, radi se ipak o 2% nižim procjenama u odnosu na prošlogodišnji rekord. Unatoč tome, zbog velikih početnih zaliha, očekuje se da će ukupne zalihe na kraju sezone ipak dosegnuti prošlogodišnji rekord.
Zbog povećanih projekcija za kukuruz i stočni ječam, svjetska prognoza potrošnje žitarica neznatno je uvećana na 1986 milijuna tona – što je manji pad u odnosu na prošlu godinu. Projekcije krajnjih zaliha za sve žitarice su povećane za 10 milijuna tona, na 465 milijuna tona – što je najviše u prethodna tri desetljeća. Prognoza trgovine je 318 milijuna tona, što je povećanje za 3 milijuna tona u odnosu na prethodni mjesec te samo blago niže u odnosu na sezonu 2014/15 – kada je zabilježeno najviše trgovanje otkad postoje mjerenja.
Za razliku od siječanjskih, ovomjesečne procjene proizvodnje za soju u sezoni 2015/16 su malo izmijenjene, na 321 milijuna tona, približavajući se tako prošlosezonskom rekordu. I dok je predviđen vrhunac u projekcijama potrošnje također od 321 milijuna tona, prognoza svjetskih zaliha se održava na 44 milijuna tona, nadmašujući tako prošlogodišnji rekord. Projekcije svjetske trgovine predviđaju rast preko dosadašnjeg rekorda, na 129 milijuna tona.
Iako prognoze Svjetskog Vijeća za žitarice (International Grains Council – IGC) spominju viši prinos riže nego u proteklim razdobljima, to je i dalje 1% manje nego prošle godine kao posljedica suše na usjevima u Aziji. No, uz povećanje preostalih zaliha i nepromijenjenu potrošnju, projekcije krajnjih zaliha su ipak blago uvećane na 96,3 milijuna tona. Međutim, ta količina je i dalje na razini prošlogodišnjeg 11%-og pada što je bila posljedica velikog pobačaja zaliha u Tajlandu i Indiji. Prodane količine se održavaju na prošlogodišnjoj razini budući da azijski kupci inzistiraju na održavanju dovoljne količine domaće zalihe.
Uslijed podbačaja zabilježenog kod soje i pšenice, ICG GOI indeks je oslabio za 3% u odnosu na siječanjski izvještaj.
Procijenjeni su gubici u ukupnoj svjetskoj proizvodnji žitarica (pšenica i krupnozrne žitarice) za 37 milijuna tona u sezoni 2015/16, te će ona sada iznositi nešto preko 2 milijarde tona. Taj pad u odnosu na prošlu godinu je posljedica smanjenog prinosa kukuruza u odnosu na druge visokoprinosne žitarice kao što je pšenica, ječam ili sirak. Očekuje se da će potrošnja ostati na visokoj razini, iako bi trebala biti za nijansu niža od prošlosezonskog rekorda. Preostale zalihe dostižu 29-godišnji rekord kao posljedica velike akumulacije pšenice i ječma. Projekcija svjetske trgovine je blago smanjena u odnosu na prošlu godinu, te se smatra da će biti druga najviša zabilježena ikad.
Velike zalihe pšenice će svakako pomoći ublažiti pad od 21 milijuna tona koji se predviđa u sezoni 2016/17. Iako je predviđeno blago smanjenje zasijanih površina pod pšenicom, prosječni prinosi vjerojatno neće biti visoki kao prethodnih sezona.
Prama prvim procjenama za sezonu 2016/17 spominje se 1%- tno povećanje zasijanih površina pod kukuruzom u svijetu, što se odnosi na SAD, crnomorsku regiju, Južnu Ameriku i Afriku. Ovo povećanje proizvodnje mogli bi nazvati direktnom posljedicom više potrošnje. Procjene završnih zaliha pokazuju blago odstupanje te će vjerojatno ostati višak od 200 milijuna tona kukuruza na kraju sezone. Zasijane površine pod ječmom će vjerojatno ostati neizmijenjene u odnosu na prošlu godinu. Povećanja prinosa su predviđena u Europi, crnomorskoj regiji i sjevernoj Americi, ali i sušom zahvaćenim područjima sjeverne Afrike. Nakon izvanrednih rezultata prošlih sezona, predviđen je pad prosječnog svjetskog prinosa ječma, što za posljedicu nosi 3%tni pad proizvodnje.
U uvjetima još jedne godine visokih prinosa kod ključnih igrača, predviđa se da će svjetski prinos soje pratiti prošlogodišnji rekord od 321 milijuna tona. Procjenjuje se da će se potrošnja povećati za čak 11% u odnosu na prošlu godinu uslijed rastuće potražnje za ovom uljaricom u korištenju za ljudsku ishranu te kao stočne hrane. Valja spomenuti da će povećane trenutne zalihe doprinijeti rastu krajnjih zaliha, što će predstavljati novi maksimum na kraju sezone. Procjenjuje se da će završne zalihe Sjedinjenih Američkih Država biti i više nego udvostručene, ali to će doprinijeti pokriću padova kod nekih drugih proizvođača. Ovdje valja spomenuti i Kinu; gdje iako trenutno bilježimo znakove pada zaliha, procjene isporuka za to tržište pokazuju blage znakove rasta što bi moglo svjetsku trgovinu dovesti do novog maksimuma od 129 milijuna tona. S obzirom na relativno skromne zalihe, projekcije svjetskih zaliha uljane repice kao posljedicu naglih padova u Kanadi i Europskoj Uniji pokazuju smanjenje za čak 1/5 na 5.4 milijuna tona.
Kako su vremenske neprilike utjecale na smanjenje usjeva riže u mnogim azijskim zemljama, došlo je do smanjenja svjetskih projekcija proizvodnje riže za 1% u odnosu na prethodnu godinu. Uz smanjene početne zalihe, predviđa se smanjenje ukupnih zaliha te krajnjih zaliha za 11% na što su utjecali nagli padovi u zalihama Tajlanda i Indije. Procjenjuje se da će i dalje svjetska trgovina rižom ostati na vrlo visokoj razini, na približno 42 milijuna tona. Tome doprinosi kontinuirano dobra potražnja azijskih uvoznika čiji je glavni interes osiguravanje dovoljno domaćih rezervi.
I dok je na tržištu sva pažnja bila usmjerena na opadajući trend cijena: slabostima na tržištima ostalih roba popust nafte i novca te općenito zabrinutosti o budućnosti svjetske ekonomije; IGC GOI indeks za žitarice i uljarice smanjen je za 3% u odnosu na prethodni izvještaj, što je najniže u proteklih 7 godina. Unatoč nakupljenim sezonskim viškovima, uz trenutačne niske prekooceanske transportne cijene i općenito vrlo dobre izgleda za ozime usjeve u sezoni 2016/17 na sjevernoj hemisferi; potražnja je ostala na visokoj razini iako neke zemlje uvoznice i dalje čekaju nastavak pada cijena.
Tijekom prošlog mjeseca, posebno je bio izražen pad procjena prinosa soje tijekom žetve u Brazilu, te povoljne vrlo dobre vremenske prilike u Južnoj Americi koje su povećale očekivanja za visoko kvalitetne proizvode. Napomenimo da su cijene pšenice, ječma i kukuruza smanjene, za usporedbu sa cijenama riže gdje su zabilježene male promijene u cijeni u odnosu na prošli mjesec.
IGC GOI pod-indeks za pšenicu je pao za 2% u odnosu na prethodni mjesec. Pritisak izazvan popunjenim svjetskim zalihama, ali i zabrinutost o padu potražnje uvoznika; rezultirao je smanjenjem prodaje u Egiptu.
U odnosu na zadnji izvještaj, došlo je do manjeg pada prosječnih izvoznih cijena kukuruza. Ovo je najviše posljedica pada prinosa u SAD-u gdje su cijene kukuruza pale za čak 6%.. Zanimljivo je spomenuti da je pad tečaja dolara utjecao na stabilnost cijena u crnomorskoj regiji.
Različita brojke zabilježene na azijskom tržištu riže, ponajviše zbog smanjenih aktivnosti zbog slavlja lunarne nove godine. IGC GOI pod-indeks za rižu je neizmijenjen u odnosu na prethodni izvještaj.

Izvor: Tisup

Tržište žitarica u svijetu u siječnju 2016.

1. IGC GOI indeks niži za 1 %
2. IGC GOI sub-indeks za pšenicu smanjen za 3 %
3. IGC GOI sub-indeks za kukuruz niži za 1 %
4. IGC GOI sub-indeks za soju niži za 15 %

PREGLED SVJETSKE PONUDE I POTRAŽNJE
Procjene ukupne svjetske proizvodnje žitarica (pšenice i krupnozrnih žitarica) za sezonu 2015/2016 su 4 milijuna tona niže nego u izvještaju iz studenog. One sada iznose 1,992 milijuna tona, što je pad od 2% u odnosu na prošlosezonski rekord. Ponajviše zbog slabe žetve u Južnoj Africi i Indiji došlo je do smanjenja svjetskih prinosa kukuruza, i to za 8 milijuna tona na 959 milijuna. Ovo je pad od 5% u odnosu na prošlu godinu, što je djelomično i kompenzacija viših prinosa pšenice i ječma kroz protekla razdoblja. Ukupna potrošnja žitarica je nešto niža u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, na što je najviše utjecala smanjena projekcija za stočnu hranu. Ukupne su projekcije za sve krajnje zalihe žitarica povećane na 455 milijuna tona, što je najviši rezultat u posljednjih 29 godina.. Prognoza trgovanja žitaricama iznosi 315 milijuna tona, samo 2% manje u odnosu na prošlu godinu. Kao odraz minornih promjena nastalih kod ključnih svjetskih proizvođača, svjetska je proizvodnja soje za sezonu 2015/2016 godinu minimalno viša od one u studenome te se drži na rekordu od 322 milijuna tona. S povećanjem potrošnje i smanjenjem ukupnih zaliha, svjetske krajnje zalihe su srezane za cca 3 milijuna tona, na 44 milijuna tona. Ovo je viši rezultat u odnosu na prošlu godinu, a ujedno i svevremenski vrhunac. Iako su projekcije smanjene, očekuje se kvartalno povećanje krajnjih zaliha kod glavnih izvoznika, što je povezano s akumulacijom zaliha u SAD-u. Projekcije svjetske trgovine se nisu mijenjale u odnosu na prethodna razdoblja (došlo je do 2%-og povećanja volumena zaliha, najviše zbog Kineskih potreba). Projekcije svjetskog prinosa riže pokazuju izgledno smanjene uroda kod nekih proizvođača, poglavito na južnoj polutki. Međutim, proizvodnja od 473 milijuna tona bi mogla biti samo 1% niža u odnosu na prošlu godinu. I dok je projektirana potrošnja riže uglavnom očekivana, dostatnost sadašnjih zaliha bi mogla rezultirati većim kapacitetima, na otprilike 94.7 milijuna tona. Ali ipak, to je i dalje pad od 12% u odnosu na prošlu godinu zbog osiromašenih rezervi ključnih proizvođača. Izgledi trgovine za 2016 godinu su malo promijenjeni, na približno 42 milijuna tona, na što je utjecala povećana potražnja Azijskih uvoznika. IGC indeks za žitarice i uljarice (GOI) je oslabio za 1% u odnosu na izvještaj iz studenog. Procjenjuje se da će u sezoni 2015/2016 doći do pada ukupne svjetske proizvodnje žitarica (pšenice i krupnozrnih žitarica) za 2% u odnosu na prethodnu sezonu. Ovo valja pripisati podbačaju u proizvodnji kukuruza, iako su kod pšenice, ječma i sirka zabilježeni bolji prinosi od očekivanih. Međutim, zbog visokih početnih zaliha, sveukupne svjetske zalihe minimalno premašuju prošlogodišnji rekord. Ovomjesečna potrošnja je druga najviša zabilježena ikad, na što su utjecale snažna potražnja za hranom za ljudsku ishranu, stočnom hranom i korištenje hrane u industrijskoj uporabi. Štoviše, zbog obilnih zaliha, postoji naznaka da će u sljedeće tri dekade doći do daljnjih akumulacija zaliha na kraju sezona. Također, očekuje se da će slabe isporuke ječma i pšenice na Bliski Istok i u Sjevernu Afriku te smanjena kineska trgovina sirka utjecati na pad prodaje žitarica za 2% u odnosu na prethodnu godinu. I dok vremenski uvjeti za ozimu pšenicu u nekim regijama i nisu baš idealni, u sezoni 2016/2017 svjetske projekcije žetve ostaju uglavnom povoljne. Referirajući se na manji pad površina pod pšenicom te prosječne predviđene prinose, svjetske procjene proizvodnje pšenice oprezno predviđaju pad od 3% u odnosu na prethodnu godinu, na 706 milijuna tona. Zbog niže potrebe za stočnom hranom, očekuje se i manji pad potrošnje iste. Krajem sezone 2016/2017 očekuje se i manje smanjenje zaliha pšenice, usprkos tome što bi trebale biti druge najviše otkad postoje mjerenja. Očekuje se i da će doći do povećanja trgovine zahvaljujući povećanim isporukama pšenice na Bliski istok i u Sjevernu Afriku. I dok veliki proizvođači očekuju visoke prinose u ovoj žetvenoj sezoni, svjetski prinos soje u sezoni 2015/2016, neznatno je veći u odnosu na prethodnu godinu te ostaje na rekordu od 322 milijuna tona. Iako je to manje izraženo nego prethodnih godina, predviđa se povećanje svjetske potrošnje hrane za 4%, dok su projekcije zaliha na kraju sezona uvećane ponajprije radi povećanja zaliha u SAD-u večeg nego što je pad zaliha u drugim zemljama. Kao odraz slabijeg rasta Kineske potražnje, predviđa se rast trgovine za samo 2%, iako je izvoz Brazila na novom vrhuncu. Nasuprot tome, svjetska trgovina uljane repice bi mogla pasti za čak 5%, najviše zbog smanjenih isporuka na Azijska tržišta. Na ovu situaciju je utjecao i porast potražnje od strane prerađivača iz zemalja članica EU. Zbog suša izazvanih El Niño-om u brojnim Azijskim zemljama, uključujući Indiju i Tajland, procjene svjetske proizvodnje riže su u sezoni 2015 i 2016 smanjene za 1% u odnosu na prošlu godinu. Uz nastavak porasta potrošnje, svjetske će krajnje zalihe riže vjerojatno podbaciti za 12%. Ovo bi mogao biti sedmogodišnji minimum, na što utječe pad proizvodnje kod 1/3 ključnih izvoznika. U 2016. godini se ne predviđa promjena obujma trgovine rižom u odnosu na prethodnu godinu. Unatoč razočaravajućoj posljedici podbačaja prinosa, potražnja za rižom kod Azijskih kupaca i dalje ostaje stabilna. Predviđa se da će Tajland s isporukama od 10 milijuna tona riže postati vodeći svjetski izvoznik; i to prvi put nakon 2011. godine. Zbog nižih izvoznih cijena žitarica i riže, ali i djelomičnog rasta cijena soje, IGCov GOI indeks je pao za 1% – na njegov sedmogodišnji minimum. Na cijene su uglavnom utjecale velike svjetske zalihe te smanjeni interes za nove kupovine. Uslijed jačanja američkog dolara, na tržištu žitarica i uljarica se trgovalo mnogo slabije nego prošle godine. Uspoređujući podatke s kraja studenog, IGC GOI pod indeks za pšenicu je pao za 3%, gdje su najveći padovi zabilježeni u EU i Crnomorskoj regiji. I dok postoji bojazan od nižih prinosa u sezoni 2016/17; cijene su trenutno uglavnom stabilne zbog dovoljno zaliha i snažne izvozne konkurencije. Uslijed uglavnom pogodnih izgleda za svjetske zalihe kukuruza, IGCov GOI pod-indeks početkom siječnja bilježi najnižu razinu u zadnjih pet i pol godina. Iako se većina izvoznih cijena odražava na istim razinama, indeks i dalje pada, te je 1% niži od prošlomjesečnog. Izvozne cijene Azijske bijele i blanširane riže su uglavnom padale u razdoblju od studenog 2015 godine, pa je IGC GOI pod-indeks pao za 2%. Do pritiska je došlo uslijed žetve u Indiji, ali i zbog smanjenih zaliha u Vijetnamu te promjenama valutnog tečaja, no pad je je ograničila jača potražnja ključnih uvoznika. Svjetske izvozne cijene soje se i nisu previše mijenjale od izvještaja u prosincu, ali je IGC GOI pod indeks za soju pao za čak 15% u odnosu na prethodnu godinu. Uslijed loših vremenskih prilika u ključnim proizvodnim područjima Brazila, aktivirana je mjera potpore proizvodnji.
Izvor: Tisup