Slavonija i Baranja nude bogatstvo namirnica, ali i inspirativnu tradiciju jake gastronomije, kako u pripremi jela, eno kulturi, tako i u slastičarskoj djelatnosti. U takvom okruženju Ugostiteljsko-turistička škola Osijek, znanjem, maštovitošću, poštivanjem tradicije i potvrđene „slavonske kvalitete“ promovira kulturu stola na lokalnoj i široj razini.
Tradicionalne su hrvatske slastice prije svega odraz lokalne kulture i gastronomije, sjedinjujući u sebi namirnice dostupne uglavnom u našemu zavičaju. Premda se danas većina tih slastica može nabaviti u trgovinama, ipak se ništa ne može usporediti s mirisom domaćih, rukom pravljenih kolača naših baka.
U sklopu projekta: UP.03.3.1.05.0006 RCK VirtuOS – uspostava regionalnog centra kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva, Ugostiteljsko – turistička škola u Osijeku upisuje polaznike za program obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja „Priprematelj hrvatskih tradicijskih slastica“.
Jedna od mentorica tijekom spomenutog programa obrazovanja bit će Ružica Šošić, strukovna nastavnica slastičarstva iz Srednje Strukovne škole Vinkovci, koja je završila dvije edukacije na prestižnoj akademiji iz Pariza.
“ Po zanimanju sam majstor slastičar srcem i dušom i strukovni nastavnik slastičarstva u Srednjoj strukovnoj školi Vinkovci. Teško je u nekoliko rečenica sročiti dojmove s Academie d’Art de Paris Le Cordon Bleu. Iskreno se nadam da ćemo jednog dana tu razinu profesionalnosti, poštivanja i vrednovanja struke, organiziranosti, metodiku poučavanja polaznika moći vidjeti i u hrvatskim ugostiteljskim školama. U slastičarstvu sam 25 godina i mislila sam da puno znam o slastičarstvu, ali u Parizu sam shvatila koliko malo znam i koliko se još može naučiti. Fascinirana sam predanosti francuskih chefova struci, njihovim znanjem, profesionalnošću i pogotovo poviješću francuskog slastičarstva kroz koju je vidljivo koja slastica potječe iz koje regije, grada, tko ju je prvi izradio i koje godine. Neke od tih slastica su danas svjetski klasici. Od srca sam zahvalna Regionalnom centru kompetentnosti Ugostiteljsko-turističkoj školi Osijek što mi je omogućila ove edukacije.” Ružica Šošić napominje kako je slastičarstvo neodvojivi dio hrvatske povijesti, kulture i gastronomije koje u svim hrvatskim krajevima ima dugu tradiciju i povijest. Svaka regija Hrvatske, kaže, ima svoje gastronomske posebnosti pa tako i neke svoje specifične slastice koje su nastajale i razvijale se kroz dugu i burnu povijest. “Načini na koje se može osvijestiti što su hrvatske tradicijske slastice jeste uvrstiti ih u redovitu ponudu u jelovnike ugostiteljskih objekata, izrađivati ih, preporučiti gostima uz priču o porijeklu i načinu nastanku, uz vrednovanje i kroz zaštitu izvornosti. Svijetli primjeri su tradicijske slastice zaštićene kao nematerijalno kulturno dobro poput primjerice samoborske kremšnite, pazinskih cukerančića, rudarske greblice, bregofske pite, starogrojskog paprenjoka s Hvara. Licitari su pak UNESCO-ova zaštićena nematerijalna kulturna baština. Navedene slastice se koriste i kao kulturni i ekonomski potencijal, najviše u turizmu uz naglasak da je to samo djelić bogate tradicijske gastronomske ponude čiji ostatak čeka da bude iskorišten. Potencijal je ogroman.”, ističe Ružica Šošić i nabraja nekoliko specifičnih slastica kontinentalne Hrvatske; makovnjača, orehnjača, salenjaci, štrukli, bregovska pita, međimurska gibanica, šnelnokle te također spominje i nekoliko specifičnih slastica primorske Hrvatske: istarski cukerančići, bucolaj, rapska torta, kroštule, ravioli, imotska torta, rožata, smokvenjak, bobići, stonska torta od makarula. “ Kao turistička zemlja, Hrvatske se sve više, osim turizmu mora i sunca treba okretati tzv. gastronomskom turizmu, turizmu koji ne poznaje sezonalnost jer dobro jesti može se tijekom cijele godine i treba iskoristiti to veliko bogatstvo gastronomije koje imaju sve regije Hrvatske.
Program osposobljavanja Priprematelj hrvatskih tradicijskih slastica nastao je kao odgovor na potrebe razvoja Republike Hrvatske kao turističke destinacije koja svojom bogatom gastronomskom tradicijom i ponudom potencijalnom gostu može ponuditi uživanje u gastronomskoj različitosti svakog kraja Hrvatske koja se treba temeljiti na autohtonim, tradicijskim jelima i domaćim lokalnim namirnicama, a u ovom slučaju tradicijskim slasticama svake regije. Priprematelj hrvatskih tradicijskih slastica trebao bi podići ukupnu kvalitetu ponude slastica i slastičarskih usluga u ugostiteljskim objektima, malim slastičarnicama i zanatskim radionicama jer će ponuditi spoj izvornih, lokalnih i tradicijskih okusa s modernim trendovskim izgledom.” zaključila je Ružica Šošić.
Pozivamo vas da se uključite u naše aktivnosti, postanite VirtuOSi, zasladite si bolju budućnost. Postanite izvrsni zbog sebe, a posebni za druge! #Budi VirtuOS!
Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Ugostiteljsko-turističke škole, Osijek.
________________________________________________________________
