Osvrt na Sastanak o reguliranju količine kuhinjske soli u kruhu sukladno Strateškom planu za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli u Republici Hrvatskoj (2015.-2019.)
Zagreb, 13.07.2016.
U uvodnom dijelu sastanka Vedran Poljak, voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju HZJZ, predstavio je sadržaj Strateškog plana za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli u Republici Hrvatskoj (2015.-2019.), pri čemu je posebno istaknuo sljedeće:
– Zdravstvene koristi od smanjenja unosa kuhinjske soli bile su razlog zašto je u brojnim zemljama Europske unije i svijeta pokrenuta Inicijativa za smanjenje unosa kuhinjske soli kao jedna odnajznačajnijihjavnozdravstvenihintervencija.
– Suvremenim prehrambenim navikamadnevno unosimo čak pet do deset grama kuhinjske soli više negoštoje potrebno ljudskom tijelu. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije preporučenakoličina kuhinjske soliiznosi 5 grama/dan (2gnatrija) dok se u Republici Hrvatskoj prema posljednjim istraživanjima u prosjeku dnevno unesepribližno dvostrukakoličina(11,6g/dan).
– Budući da preko 70% dnevnog unosa kuhinjske soli konzumiramo putem gotove ili polugotove hrane,cilj se mora ostvariti u suradnji s ugostiteljstvom i prehrambenom industrijom, naročito pekarskom jer se kruhom i pekarskim proizvodima unosi 30 -40% kuhinjske soli.
– Strateškim planom predviđeno je donošenje zakonske i podzakonske regulative, u cilju smanjenja udjela soli u gotovoj i polugotovoj hrani te hrani koja se poslužuje u ugostiteljskim objektima i u institucionalnim kuhinjama.
U nastavku, Edita Volar Pantić, načelnica Sektora za označavanje i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, upoznala je nazočne s aktualnim informacijama vezano za donošenje Pravilnika o žitaricama i proizvodima od žitarica.
Prijedlogom navedenog Pravilnika, koji je izrađen krajem 2015., zakonodavac je u Pravilnik predložio čl. 27. stavak 2. kojim se propisuje da udio soli u pečenom kruhu gotovom za konzumaciju ne smije biti veći od 1,4%.
Člankom 2. st. 2. Prijedloga Pravilnika definirano je da proizvodi koji su zakonito proizvedeni i/ili stavljeni na tržište u drugoj državi članici ili Turskoj ili koji su zakonito proizvedeni u državi koja pripada Europskom udruženju slobodne trgovine, koja je ujedno strana Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, a koji su proizvedeni u skladu s nacionalnim zakonodavstvom koje osigurava jednaku razinu zaštite javnog interesa, ispunjavaju zahtjeve utvrđene ovim Pravilnikom te se mogu staviti na tržište.
Iznimno, u stavku 3. ovog članka zakonodavac je predložio da sestavak 2. ovoga članka ne odnosi na zahtjev propisan odredbom članka 27. stavka 2. (udio soli u kruhu), tj. predloženo je da odredba članka 27. stavka 2. bude obvezujuća za sve subjekte u poslovanju s hranom koji kruh stavljaju na tržište Republike Hrvatske, što znači i za subjekte iz drugih država članica EU.
Međutim, u postupku službenog obavješćivanja (notifikacije) u području tehničkih propisa te propisa o uslugama informacijskog društva, Europska komisija dostavila je detaljno mišljenje vezano uz primjenu gore navedene odredbe na kruh iz drugih zemalja članica EU. EK isto ne prihvaća jer se navedenom odredbom Pravilnika krši sloboda kretanja roba u EU. Stoga je EK produžila rok mirovanja za Pravilnik do 28. srpnja 2016. Budući da EK nije prihvatila obrazloženje koja je dostavila RH, RH mora prihvatiti primjedbu EK te iz prijedloga Pravilnika brisati odredbu koja obvezuje da kruh iz drugih država članica na tržištu RH također mora udovoljavati zahtjevu o maksimalnom udjelu soli u kruhu. Stoga će se Pravilnik u cjelini, uključujući navedenu odredbu čl. 27. st. 2, primjenjivati na proizvode iz RH te one koje se uvoze iz trećih zemalja (država koje nisu članice EU).
O iznesenim informacijama vođena je rasprava te su doneseni sljedeći zaključci:
– Kako bi se proizvođačima, ali i inspekcijskim tijelima olakšala provedba Pravilnika, budući da se radi o nezapakiranom proizvodu koji stajanjem na prodajnom mjestu gubi vlagu te se udio soli u gotovom proizvodu time povećava, predlaže se izrada vodiča/naputka kojim će se pojasniti dozvoljena odstupanja.
– za uspješnu provedbu programa nužno je ojačati pravovremenu komunikaciju i suradnju s proizvođačima u postavljanju i provedbi ciljeva i vremenskih okvira. U tom cilju, predlaže se uspostava široke i trajne komunikacije saSPH (putem HGK, HOK, strukovnih i sektorskih udruga). Predlaže se organizacija edukacija i radionica za proizvođače, koju će HGK organizirati putem svojih županijskih komora, u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom.
– Kako bi se predložene aktivnosti pravovremeno provele, te omogućio utrošak deklaracija proizvođačima koji kruh stavljaju na tržište zapakiran, predlaže se duži prijelazni rok za odredbu čl. 27. st. 2(npr. 18 mjeseci).
HGK
