Intolerancija na gluten ili celijakija je ekstremna osjetljivost na bjelančevine pšenice, ječma i raži. Iako simptomi mogu biti slični, intolerancija na gluten nije alergija na hranu već nasljedna autoimuna bolest. Imunološki sustav pogrešno prepoznaje gluten kao strano tijelo koje je štetno za organizam. To dovodi do upale i oštećenja tankog crijeva. S druge strane, alergija na pšenicu rezultira alergijskim odgovorom uz simptome kao što je svrbež i osip.
Do oštećenja tankog crijeva može doći i kada osoba s celijakijom pojede vrlo male količine glutena. Simptomi mogu uključiti bolove u trbuhu i proljev.
Oštećenje crijeva smanjuje sposobnost organizma da apsorbira hranjive tvari što može dovesti do neishranjenosti i s njom povezanih stanja kao što je gubitak težine, osteoporoze i neplodnosti. Također je povećan rizik za šećernu bolest, bolest štitnjače, kožne bolesti, reumatični artritis i neke vrste tumora.
Važno je naglasiti da neke oboljele osobe imaju teže simptome dok druge nemaju nikakve simptome iako i kod njih može doći do oštećenja tankog crijeva. Mnogi ljudi koji nemaju izrazite poteškoće ne žele držati dijetu. Često se događa da roditelj misli kako je njegovo dijete ozdravilo. Ukoliko nema reakcije organizma, to ne znači da se oboljeli može normalno hraniti!
Kod rijetkih primjera do ozdravljenja dođe u pubertetu. Najčešće su za celijakiju krivi geni daljih predaka. U skandinavskim zemljama celijakija je mnogo češća nego u Europi, a gotovo je nema u zemljama Azije i SAD-a.
Dijagnoza celijakije obično uključuje krvne testove, a po potrebi i biopsiju tankog crijeva. Po uzorku dijela tankog crijeva dokazano je da je sluznica karakteristično promijenjena: resice tankog crijeva nestanu, sluznica postane tanka, atrofična.
Celijakija se može uspješno liječiti izbacivanjem glutena do kraja iz prehrane. Ovo uključuje izbjegavanje kruha, žitarica, kolača i svih ostalih tipova hrane ili proizvoda koji sadrže pšenicu, ječam ili raž pa čak i neke vrste piva, ruževa za usne, poštanskih markica, lijekova i vitamina. Neke osobe ne mogu podnijeti ni zob.
Kvasac sam po sebi ne sadrži gluten pa ga osobe s celijakijom mogu bez straha koristiti.
Ljudi koji posumnjaju da imaju celijakiju se moraju hitno javiti liječniku. Simptomi se mogu pojaviti i u kasnijoj životnoj dobi i to nakon što je organizam pretrpio neku traumu kao što je veća ozljeda, trudnoća ili teži stres.
Nepoznavanje celijakije općenito, u društvu, stvara probleme koji se ne bi dogodili da se na vrijeme omogućio pravilan tretman oboljelih i puna pomoć društva.
DOZVOLJENA HRANA:
– sve vrste voća: svježeg, kandiranog*, suhog
– vrste žitarica: riža, kukuruz, proso, heljda, soja, sezam
– sve vrste povrća uključujući krumpir, grahorice, rižu, leću, salate itd.
– sve vrste mesa, ribe, jaja
– mlijeko, margarin, vrhnje*, jogurt, sir*
– gljive
– šećer, čaj, crna kava, kakao, đem, med, pekmez*
– čisti sladoled, čista čokolada, kavovina
– škrob, uključujući i pšenični škrob
– ulje, ocat, papar, paprika, sol, kvasac, mirodije*
* označenim namirnicama pojedini proizvođači mogu dodati brašno
ZABRANJENA HRANA:
– PŠENICA, RAŽ, JEČAM i sve njihove prerađevine i proizvodi koji sadrže ove žitarice i u tragu
– pšenične klice, mekinje, krupica od nezrela žita
– sladno pivo, bijela kava, viski
– kupovni kruh od kukuruznog brašna (uvijek sadrži bijelo brašno)
– gotove juhe, gotova hrana, sosevi, instant krumpir
– suhe smokve – bijeli prah na njima često je brašno
– suhomesnati proizvodi poput salama, kobasica, hrenovki, pašteta – pretežno sadrže brašno
