Tržište pšenice, kukuruza i uljarica u Hrvatskoj u studenom 2015. godine
1. Blagi rast otkupne i veleprodajne cijene pšenice
2. Niža veleprodajna cijena, ali i viša otkupna cijena kukuruza
3. Iste veleprodajne cijene soje
PŠENICA
Prosječna otkupna cijena pšenice u studenom iznosila je 1,14 kn/kg, u odnosu na listopad viša je za 2,70 posto, a odnosu na studeni 2014. niža je za 5,00 posto.
Prosječna veleprodajna cijena pšenice u studenom iznosila je 1,15 kn/kg za razliku od listopad kada je bila 0,86 posto niža. U odnosu na studeni 2014. godine veleprodajna cijena niža je za 6,50 posto.
Prema izvještavanju mađarskog AKI-ja, otkupna cijena krušne pšenice u Mađarskoj u 48. tjednu 2015. iznosila je 1,19 kn/kg. Prije godinu dana, u 48. tjednu 2014. godine kilogram krušne pšenice u Mađarskoj otkupljivao se po 1,22 kuna. Prema izvještavanju mađarskog AKI-ja, otkupna cijena stočne pšenice u Mađarskoj u 48. tjednu 2015. iznosila je 1,14 kn/kg. Prije godinu dana, u 48. tjednu 2014. godine kilogram stočne pšenice u Mađarskoj otkupljivao se po 1,00 kuna.
Na novosadskoj robnoj burzi cijena pšenice je tijekom studenog padala od 18,50 RSD/kg na početku mjeseca do 18,00 RSD/kg na kraju mjeseca.
Na mađarskoj burzi BSE tijekom studenog cijene pšenice za termin dospijeća prosinac 2015. bilježe rastući trend sa početnih 1,20 kn/kg na završnih 1,23 kn/kg. Isti trend bilježe i cijene pšenice za termin dospijeća ožujak 2016., sa ulaznih 1,23 kn/kg na završnih 1,25 kn/kg. Zadnja zabilježena cijena na dan 9. prosinca iznosila je 1,2494 kn/kg za termin dospijeća prosinac 2015., dok za termin dospijeća ožujak 2016. godine iznosi 1,2420 kn/kg.
Na francuskoj terminskoj burzi EURONEXT, tijekom studenog 2015. cijene pšenice za dva najbliža termina dospijeća, prosinac 2015. i ožujak 2016. godine, bilježe blagi pad. Tako su cijene za termin dospijeća prosinac 2015 pale s početnih 1,37 kn/kg na 1,35 kn/kg dok su cijene za termina dospijeća ožujak 2016. pale sa početnih 1,41 kn/kg na 1,39 kn/kg. Zadnja zabilježena cijena na dan 9. prosinca, za termin dospijeća prosinac 2015 bila je 1,2662 kn/kg. Kasniji termini sve do prosinca 2017. godine predviđaju rast cijena pšenice na oko 1,45 kn/kg.
KUKURUZ
Prosječna otkupna cijena kukuruza u studenom je iznosila 0,99 kn/kg te je bila 3,13 posto viša u odnosu na cijenu u listopadu i samo 1,02 posto viša od one u rujnu. U odnosu na isti mjesec 2014. prosječna otkupna cijena bila je 23,75 posto viša. Veleprodajna cijena kukuruza je ista kao i u listopadu te ona iznosi 1,08 kn/kg. U odnosu na cijene zabilježene za isti mjesec prethodne godine viša je za 12,50 posto.
Veleprodajna cijena kukuruza, smanjena je za 0,93 posto u odnosu na prethodna 2 mjeseca kada je iznosila je 1,07 kn/kg. U odnosu na cijene zabilježene za isti mjesec prethodne godine niža je za 12,50 posto.
Otkupna cijena stočnog kukuruza u Mađarskoj u 48. tjednu 2015. prema AKI-ju iznosila je 1,11 kn/kg. U 48. tjednu 2014. godine cijena je iznosila 0,94 kn/kg.
Na novosadskoj robnoj burzi, cijena kukuruza u prvom tjednu studenog iznosila je 15,50 RSD/kg bez PDV-a (oko 0,98 kn/kg). Tijekom listopada je zabilježen trend rasta, te je kukuruz preuzeo lidersku poziciju na tržištu. Cijena je rasla do 16,50 RSD/kg bez PDV-a (oko 1,04 kn/kg), koliko je zabilježeno u zadnjem tjednu. Za cijene kukuruza na mađarskoj burzi BSE tijekom prosinca predviđa se padajući trend cijena, za termine dospijeća ožujak 2016 s početnih 1,19 kn/kg na završnih 1,16 kn/kg. Za svibanj 2016. godine također je predviđen nešto blaži pad od početnih 1,20 kn/kg na završnih 1,19 kn/kg. Početkom prosinca cijene su za termin dospijeća ožujak 2016. bile oko 1,16 kn/kg, odnosno oko 1,18 kn/kg za termin dospijeća svibanj 2016. Kasniji termini dospijeća predviđaju daljnji trend pada do studenog 2016. godine.
Na francuskoj burzi EURONEXT tijekom studenog, za termin dospijeća siječanj 2016., predviđa se pad cijene, sa 1,29 kn/kg na 1,26 kn/kg. Tijekom prosinca bilježimo blagi rast, a zadnja zabilježena cijena na dan 16. prosinca za termin dospijeća siječanj 2016 bila je 1,2171 kn/kg. Kasniji termini sve do studenog 2017. godine predviđaju blagi rast cijena kukuruza.
ULJARICE
U studenom bilježimo istu veleprodajnu cijenu soje u RH kao i u listopadu, 2,50 kn/kg. U studenom 2014., veleprodajna cijena soje bila je 5,04 posto viša.
Na novosadskoj robnoj burzi u studenom su cijene soje blago padale iz tjedna u tjedan od 41,00 RSD/kg bez PDV-a odnosno oko 2,59 kn/kg do 40,20 RSD/kg bez PDV-a odnosno oko 2,54 kn/kg. Zadnja zabilježena cijena soje u prvom tjednu prosinca iznosila je 40,93 RSD/kg bez PDV-a odnosno oko 2,59 kn/kg, bilježeći tako ponovni trend rasta cijene soje.
Izvor: TISUP
Tržište pšenice, kukuruza i uljarica u Hrvatskoj u rujnu 2015.
1. Blagi rast otkupne cijene pšenice, ali pad otkupne cijene kukuruza
2. Oscilacije veleprodajne cijena kukuruza i stabilne veleprodajne cijene pšenice
3. Pad veleprodajne cijene soje
PŠENICA
Prosječna otkupna cijena pšenice u rujnu iznosila je 1,18 kn/kg i u odnosu na kolovoz viša je za 3,51 posto, a odnosu na rujan 2014. niža je 2,48 posto.
Prosječna veleprodajna cijena pšenice u rujnu iznosila je 1,19 kn/kg isto kao i u kolovozu i samo 1 lp/kg više nego u srpnju. U odnosu na rujan 2014. godine veleprodajna cijena bila je niža za 4,8 posto.
Prema izvještavanju mađarskog AKI-ja, otkupna cijena krušne pšenice u Mađarskoj u 39. tjednu 2015. iznosila je 1,17 kn/kg. Prije godinu dana, u 39. tjednu 2014. godine kilogram krušne pšenice u Mađarskoj otkupljivao se po 1,18 kuna. Prema izvještavanju mađarskog AKI-ja, otkupna cijena stočne pšenice u Mađarskoj u 39. tjednu 2015. iznosila je 1,08 kn/kg. Prije godinu dana, u 39. tjednu 2014. godine kilogram stočne pšenice u Mađarskoj otkupljivao se po 1,04 kuna.
Na novosadskoj robnoj burzi cijene pšenice tijekom rujna su stabilne na oko od 18,30 RSD/kg, odnosno od oko 1,16 kn/kg do 1,20 kn/kg ovisno o kretanju tečaja. U prvom tjednu listopada zabilježena je cijena od 18,06 RSD/kg, odnosno od oko 1,15 kn/kg.
Na mađarskoj burzi BSE tijekom rujna cijene pšenice za termin dospijeća prosinac 2015. bilježe stabilnost na oko 1,16 kn/kg. Isti trend bilježe i cijene pšenice za termin dospijeća ožujak 2016., ali na cjenovnom nivou od oko 1,18 kn/kg. Zadnja zabilježena cijena na dan 12. listopad iznosila je 1,1731 kn/kg za termin dospijeća prosinac 2015., dok je za termin dospijeća ožujak 2016. godine iznosila 1,1952 kn/kg.
Na francuskoj terminskoj burzi EURONEXT, tijekom rujna 2015., cijene pšenice za dva najbliža termina dospijeća, prosinac 2015. i ožujak 2016. godine, bilježe značajan oporavak. Tako su cijene za termina dospijeća prosinac 2015 porasle sa početnih 1,27 kn/kg na 1,33 kn/kg dok su cijene za termina dospijeća ožujak 2016. porasle sa početnih 1,32 kn/kg na 1,40 kn/kg. Zadnja zabilježena cijena na dan 12. listopada, za termin dospijeća prosinac 2015 bila je 1,3686 kn/kg. Kasniji termini sve do prosinca 2017. godine predviđaju stabilnost cijena pšenice na oko 1,45 kn/kg.
KUKURUZ
Prosječna otkupna cijena kukuruza u rujnu bila je za 2 posto niža u odnosu na cijenu u kolovozu i 3,16 posto viša od one u srpnju. U odnosu na isti mjesec 2014. prosječna otkupna cijena bila je 17,65 posto niža. Nepovoljne vremenske prilike tijekom srpnja i kolovoza u nekim regijama lijepe naše odrazile su se na prinose. Prema podaci o ranim procjenama priroda važnijih kasnih usjeva koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS) za ovu godinu pa bi, prosječan urod kukuruza po hektaru iznosi 6,4 tone, što je za 21 posto manje u odnosu na lani kada je bio 8,1 tonu.
Veleprodajna cijena kukuruza, nakon što se nije mijenjala tri mjeseca zaredom, smanjena je za 1,83 posto i iznosila je 1,07 kn/kg, te je u odnosu na cijene zabilježene za isti mjesec prethodne godine niža za 9,32 posto.
Otkupna cijena stočnog kukuruza u Mađarskoj u 39. tjednu 2015. prema AKI-ju iznosila je 1,03 kn/kg. U 39. tjednu 2014. godine cijena je iznosila 0,85 kn/kg.
Na novosadskoj robnoj burzi, cijena kukuruza u prvom tjednu rujna iznosila je sa 17,50 RSD/kg bez PDV-a ( oko 1,11 kn/kg). Polovinom rujna, odnosno s početkom žetve novog roda, cijena je pala na 16,00 RSD/kg bez PDV-a (oko 1,01 kn/kg), a pad se nastavio do kraja rujna na 15,00 RSD/kg bez PDV-a (oko 0,95 kn/kg). U prvim tjednima listopada cijena se vratila na 15,60 RSD/kg bez PDV-a (oko 1,00 kn/kg).
Cijene kukuruza na mađarskoj burzi BSE tijekom rujna, za termine dospijeća studeni i prosinac 2015. godine u padajućem su trendu do zadnje dekade rujna od kada počinje oporavak. Početkom listopada cijene su za termin dospijeća studeni 2015. bile oko 1,10 kn/kg, odnosno oko 1,12 za termin dospijeća prosinac 2015. godine. Kasniji termini dospijeća predviđaju blagi rast do ljeta 2016. godine.
Na francuskoj burzi EURONEXT tijekom rujna, za termin dospijeća studeni 2015., cijene su bile stabilne na oko 1,24 kn/kg. Početkom listopada bilježe blagi rast, a zadnja zabilježena cijena na dan 12. listopada za termin dospijeća studeni 2015 bila je 1,3286 kn/kg. Kasniji termini sve do kolovoza 2017. godine predviđaju blagi rast cijena kukuruza.
ULJARICE
Veleprodajna cijena soje u RH u rujnu bilježi pad od 4,26 posto u odnosu na kolovoz. U rujnu 2015. veleprodajna cijena soje iznosila je 2,47 kn/kg što je za 7,39 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Na novosadskoj robnoj burzi u rujnu su cijene soje novoga roda varirale iz tjedna u tjedan od 39,87 RSD/kg bez PDV-a odnosno oko 2,53 kn/kg do 41,17 RSD/kg bez PDV-a odnosno oko 2,61 kn/kg. Zadnja zabilježena cijena soje u drugom tjednu listopada iznosila je 41 RSD/kg bez PDV-a odnosno oko 2,62 kn/kg.
Izvor: Tisup
Tržište pšenice, kukuruza i uljarica u Hrvatskoj u kolovozu 2015.
1. Otkupna cijena pšenice gotovo ista kao u srpnju (- 1 lp/kg)
2. Otkupna cijena kukuruza porasla 5 posto
3. I veleprodajna cijena pšenice gotovo ista kao u srpnju (+ 1 lp/kg)
4. Veleprodajna cijena kukuruza ista već treći mjesec zaredom
5. U zadnja četiri mjeseca oscilacije veleprodajne cijene soje
PŠENICA
Prosječna otkupna cijena pšenice u kolovozu iznosila je 1,14 kn/kg i u odnosu na srpanj niža je za 0,87 posto, odnosno 1 lipu/kg, a odnosu na kolovoz 2014. niža je 3,4 posto. Državni zavod za statistiku (DZS) u ranim procjenama priroda važnijih usjeva u 2015. objavio je da je ovogodišnji urod pšenice procijenjen na 814 tisuća tona, što je za 25 posto više od prošlogodišnjeg uroda. Uz primjenu parametara kvalitete sukladno Kodeksu o otkupu žitarica i padajuće trendove na terminskim i robnim burzama, podatak o većem urodu u 2015. mogao bi potaknuti one proizvođače koji su odlučili pričekati sa prodajom svojih žitarica da donošenje odluke o prodaji otkupljivaču malo ubrzaju. Iako trendovi na terminskim burzama ukazuju na blagi pad cijena za termine do kraja godine, na domaćem tržištu pad bi mogao biti i značajniji ukoliko se ponude za otkupom uskladištenih žitarica otkupljivačima intenziviraju.
Prosječna veleprodajna cijena pšenice u kolovozu iznosila je 1,19 kn/kg i u usporedbi s prethodnim mjesecom viša je za 0,85 posto što je prvi porast cijene od veljače 2015. godine. U odnosu na kolovoz 2014. godine veleprodajna cijena bila je niža za 7,03 posto.
Prema izvještavanju mađarskog AKI-ja, otkupna cijena krušne pšenice u Mađarskoj u 35. tjednu 2015. iznosila je 1,14 kn/kg. Prije godinu dana, u 35. tjednu 2014. godine kilogram krušne pšenice u Mađarskoj otkupljivao se po 1,19 kuna. Otkupna cijena stočne pšenice u Mađarskoj u 35. tjednu 2015. iznosila je 1,07 kn/kg. Prije godinu dana, u 35. tjednu 2014. godine kilogram stočne pšenice u Mađarskoj otkupljivao se po 1,02 kuna.
Na novosadskoj robnoj burzi cijene pšenice tijekom kolovoza su blago rasle od 17,80 RSD/kg početkom mjeseca, u 32. tjednu, do 18,30 RSD/kg krajem mjeseca, u 35. tjednu 2015., odnosno od oko 1,12 kn/kg do 1,15 kn/kg. U prvom tjednu rujna zabilježena je cijena od 18,27 RSD/kg, odnosno od oko 1,15 kn/kg.
Na mađarskoj burzi BSE tijekom kolovoza cijene pšenice za termin dospijeća rujan 2015. bilježe blagi padajući trend sa 1,25 kn/kg na 1,20 kn/kg. Isti trend bilježe i cijene pšenice za termin dospijeća prosinac 2015. Zadnja zabilježena cijena na dan 9.rujna iznosila je 1,1589 kn/kg. Radi se o terminu dospijeća za prosinac 2015. godine.
Na francuskoj terminskoj burzi EURONEXT, tijekom kolovoza 2015., cijene pšenice za dva najbliža termina dospijeća, rujan i prosinac 2015. godine, bilježe značajan padajući trend. Tako su cijene za termina dospijeća rujan 2015 pale sa početnih 1,35 kn/kg na 1,13 kn/kg dok su cijene za termina dospijeća prosinac 2015. pale sa početnih 1,38 kn/kg na 1,28 kn/kg. Zadnja zabilježena cijena na dan 8. rujna, za termin dospijeća prosinac 2015 bila je 1,2839 kn/kg. Kasniji termini sve do prosinca 2017. godine predviđaju stabilnost cijena pšenice na oko 1,40 kn/kg.
KUKURUZ
Prosječna otkupna cijena kukuruza u kolovozu bila je za 5,26 posto viša u odnosu na cijenu u srpnju i 10 posto viša od one u lipnju. U odnosu na isti mjesec 2014. prosječna otkupna cijena bila je 12,28 posto niža. Nepovoljne vremenske prilike tijekom srpnja i kolovoza u nekim regijama lijepe naše odrazile su se na prinose pa bi, prema procjenama proizvođača, urod mogao biti znatno manji nego se očekivalo. Očekuje se početak žetve koji će pokazati kakav je krajnji rezultat.
Veleprodajna cijena kukuruza već treći mjesec zaredom je stabilno na 1,09 kn/kg, te je u odnosu na cijene zabilježene za isti mjesec prethodne godine niža za 6,84 posto.
Otkupna cijena stočnog kukuruza u Mađarskoj u 35. tjednu 2015. prema AKI-ju iznosila je 1,07 kn/kg. U 35. tjednu 2014. godine cijena je iznosila 1,17 kn/kg.
Na novosadskoj robnoj burzi, cijena kukuruza u prva tri tjedna kolovoza rasla je sa 17,57 na 18,22 RSD/kg bez PDV-a (sa 1,11 na 1,15 kn/kg). U zadnjem tjednu kolovoza cijena je pala na 18,06 RSD/kg bez PDV-a (oko 1,14 kn/kg), a pad se nastavio i u prvom tjednu rujna na 17,50 RSD/kg bez PDV-a (oko 1,10 kn/kg).
Cijene kukuruza na mađarskoj burzi BSE tijekom kolovoza, za termine dospijeća studeni i prosinac 2015. godine u padajućem su trendu. Početkom kolovoza one su iznosile 1,13 kn/kg za termin dospijeća studeni 2015, odnosno 1,14 za termin dospijeća prosinac 2015., dok su početkom rujna bile oko 1,09 kn/kg za termin dospijeća studeni 2015. odnosno oko 1,11 za termin dospijeća prosinac 2015. godine. Kasniji termini dospijeća predviđaju blagi rast do ljeta 2016. godine.
Na francuskoj burzi EURONEXT tijekom kolovoza, za termin dospijeća studeni 2015., cijene su padale sa 1,31 kn/kg na 1,27 kn/kg, a pad cijena nastavljen je i početkom rujna. Zadnja zabilježena cijena na dan 8. rujna za termin dospijeća studeni 2015 bila je 1,2518 kn/kg. Kasniji termini sve do kolovoza 2017. godine predviđaju blagi rast cijena kukuruza.
ULJARICE
Veleprodajna cijena soje u RH u kolovozu bilježi pad od 10,10 posto u odnosu na srpanj. U kolovozu 2015. veleprodajna cijena soje iznosila je 2,58 kn/kg što je za 24,12 posto niže u odnosu na isti mjesec prošle godine. Razloge takvom stanju treba tražiti u povećanju svjetske proizvodnje ove uljarice u zadnjih nekoliko godina, a posebno povećanju zaliha kod najvećih izvoznika Brazila, SAD-a i Argentine.
Na novosadskoj robnoj burzi u 34. tjednu započela je trgovina sojom novoga roda kada je zabilježena i najviša cijena soje u kolovozu od 43,60 RSD/kg bez PDV-a odnosno oko 2,75 kn/kg. Do 34. tjedna cijenu soje karakterizira uzlazni trend, a od tada pa do 36. tjedna, prvi tjedan rujna, silazni trend. Zadnja zabilježena cijena soje u prvom tjednu rujan iznosila je 39,70 RSD/kg bez PDV-a odnosno oko 2,50 kn/kg.
Izvor: TISUP
Tržište pšenice, kukuruza i uljarica u Hrvatskoj u srpnju 2015.
1. Otkupna cijena pšenice ista kao i 2014.
2. Otkupna cijena kukuruza porasla
3. Blagi pad veleprodajne cijene pšenice
4. Veleprodajna cijena kukuruza ista kao u lipnju
5. Rast veleprodajne cijene soje
PŠENICA
S početkom nove žetve došlo je i do pada otkupne cijene. S obzirom na dobre vremenske prilike tijekom vegetacije te dobro stanje usjeva očekivani su dobri prinosi koji su trebali pokriti manjak u proizvodnji uzrokovan manjkom zasijanih površina. Osim toga u primjeni je trebao biti i novi Kodeks otkupa žitarica od kojega su proizvođači imali velika očekivanja. Prinosi su bili bolji, ali je procjena proizvodnje ipak manja nego prošle godine. Kodeks otkupa žitarice je u primjeni, ali samo djelomično i to onaj o određivanju parametara kvalitete o kojima ovisi otkupna cijena. Iako bi prema Kodeksu proizvođač i otkupljivač trebali sklopiti ugovor o kupoprodaji prije isporuke, u kojem bi trebali biti navedeni svi elementi kupoprodaje, pa i cijena, taj dio kodeksa se prema pisanju medija ne primjenjuje. Primjenom Kodeksa sporna je postala i kvaliteta proizvedenih žitarica zbog utvrđivanja parametara kvalitete na koje se do sada nije polagalo toliko pozornosti. Prosječna otkupna cijena pšenice u srpnju iznosila je 1,15 kn/kg i u odnosu na lipanj niža je za 2,54 posto te ista kao u srpnju 2014. Prosječna veleprodajna cijena pšenice u srpnju iznosila je 1,18 kn/kg što je u usporedbi s prethodnim mjesecom pad za novih 7,81 posto čime je nastavljen padajući trend koji je započeo u veljači. U odnosu na isti mjesec 2014. godine veleprodajna cijena bila je niža za 2,48 posto. Prema izvještavanju mađarskog AKI-ja, otkupna cijena krušne pšenice u Mađarskoj u 31. tjednu 2015. iznosila je 1,15 kn/kg. Prije godinu dana, u 31. tjednu 2014. godine kilogram krušne pšenice u Mađarskoj otkupljivao se po 1,12 kuna. Otkupna cijena stočne pšenice u Mađarskoj u 31. tjednu 2015. iznosila je 1,08 kn/kg. Prije godinu dana, u 31. tjednu 2014. godine kilogram stočne pšenice u Mađarskoj otkupljivao se po 1,02 kuna. Na novosadskoj robnoj burzi cijene pšenice varirale su od 18,10 RSD/kg početkom srpnja, u 28. tjednu, do 17,70 RSD/kg krajem srpnja, u 31. tjednu 2015., odnosno od oko 1,13 kn/kg do 1,10 kn/kg. Na mađarskoj burzi BSE tijekom srpnja cijene pšenice za termin dospijeća kolovoz 2015. bile su stabilne na oko 1,25 kn/kg izuzev nekoliko dana sredino mjeseca kada su pale na oko 1,20 kn/kg. Zadnja zabilježena cijena na dan 6.8. iznosila je 1,2583 kn/kg. Radi se o terminu dospijeća za rujan 2015. godine. Na francuskoj terminskoj burzi EURONEXT, tijekom srpnja 2015., cijene pšenice za dva najbliža termina dospijeća, rujan i prosinac 2015. godine, padale su sa početnih 1,55 kn/kg na 1,37 kn/kg. Zadnja zabilježena cijena na dan 6.8. za termin dospijeća rujan 2015 bila je 1,3657 kn/kg. Kasniji termini sve do prosinca 2017. godine predviđaju stabilnost cijena pšenice na oko 1,45 kn/kg.
KUKURUZ
Prosječna otkupna cijena kukuruza u srpnju bila je za 4,40 posto viša u odnosu na cijenu u lipnju i ista kao u svibnju. U odnosu na isti mjesec 2014. prosječna otkupna cijena bila je 19,49 posto niža. Vremenske prilike su nepovoljne (suša), a u nekim područjima i izrazito nepovoljne, pa proizvođači strahuju da bi žetva mogla značajnije podbaciti. Dok stočarima to predstavlja značajan problem, ratari bi mogli profitirati. Za razliku od otkupne, veleprodajna cijena kukuruza u srpnju ostala je ista kao i u lipnju, 1,09 kn/kg, te je u odnosu na cijene zabilježene za isti mjesec prethodne godine niža za 9,92 posto. Otkupna cijena stočnog kukuruza u Mađarskoj u 31. tjednu 2015. prema AKI-ju iznosila je 1,08 kn/kg. U 31. tjednu 2014. godine cijena je iznosila 1,26 kn/kg. Na novosadskoj robnoj burzi, cijena kukuruza u srpnju rasla je sa 15,95 na 19,18 RSD/kg bez PDV-a (sa 0,99 na 1,19 kn/kg). U zadnjem tjednu lipnja kukuruzom se trgovalo po 19,19 RSD/kg bez PDV-a (oko 1,19 kn/kg). Cijene kukuruza na mađarskoj burzi BSE početkom srpnja, za termin dospijeća rujan 2015., godine porasla je na 1,10 kn/kg i tijekom srpnja blago je rasla na oko 1,12 kn/kg. Kasniji termini dospijeća, za studeni i prosinac 2015. predviđaju blagi rast na oko 1,15 kn/kg. Na francuskoj burzi EURONEXT tijekom srpnja, za termin dospijeća kolovoz 2015., cijene su padale sa 1,47 kn/kg 2. srpnja na 1,32 kn/kg 31. srpnja. Zadnja zabilježena cijena na dan 6.8. za termin dospijeća kolovoz 2015 bila je 1,37 kn/kg. Kasniji termini sve do lipnja 2017. godine predviđaju blagi rast cijena kukuruza.
ULJARICE
Veleprodajna cijena soje u RH u srpnju bilježi rast od 16,67 posto u odnosu na lipanj ali je i dalje niža u odnosu na isto razdoblje 2014 godine. U srpnju 2015. veleprodajna cijena soje iznosila je 2,87 kn/kg što je za 22,01 posto niže u odnosu na isti mjesec prošle godine. Razloge takvom stanju treba tražiti u povećanju svjetske proizvodnje ove uljarice u zadnjih nekoliko godina, a posebno povećanje zaliha kod najvećih izvoznika. Na novosadskoj robnoj burzi tržište soje i proizvoda od soje bilo je stabilno uz manje oscilacije početkom mjeseca. Zadnja zabilježena cijena soje u srpnju iznosila je 40,30 RSD/kg bez PDVa odnosno oko 2,51 kn/kg.
Izvor: Tisup
Tržište pšenice, kukuruza i uljarica u Hrvatskoj u lipnju 2015.
1. Nastavljen pad otkupnih cijena pšenice i kukuruza
2. Oscilacije cijena kukuruza i blagi pad veleprodajne cijene pšenice
3. Pad veleprodajne cijene soje
PŠENICA
Otkupna cijena pšenice u lipnju iznosila je 1,18 kn/kg i u odnosu na svibanj niža je za 7,09 posto. U odnosu na cijenu iz lipnja 2014 prosječna otkupna cijena pšenice viša je za 6,31 posto.
Veleprodajna cijena pšenice u lipnju iznosila je 1,24 kn/kg što je u usporedbi s prethodnim mjesecom pad za novih 3,13 posto čime je nastavljen padajući trend koji je započeo u veljači. U odnosu na isti mjesec 2014. godine cijena je niža za 10,79 posto.
Prema izvještavanju mađarskog AKI-ja, otkupna cijena pšenice u Mađarskoj u 26. tjednu 2015. iznosila je 1,23 kn/kg. Prije godinu dana, u 26. tjednu 2014. godine kilogram pšenice u Mađarskoj otkupljivao se po 1,26 kuna.
Na novosadskoj robnoj burzi krajem lipnja, u 26. tjednu 2015., započela je, iako volumenom skromna (samo jedan ugovor), trgovina novim rodom pšenice. Početna cijene bila je 16,50 RSD/kg odnosno oko 1,03 kn/kg što je u odnosu na 26. tjedan 2014., kada je iznosila 17,00 RSD/kg odnosno oko 1,12 kn/kg, 2,9 posto (cijena u RDS) odnosno za 7,5 posto (cijena u Kn) niža cijena.
Na mađarskoj burzi BSE tijekom lipnja cijene pšenice za termin dospijeća kolovoz 2015. bile su stabilne na oko 1,16 kn/kg. Zadnja dva dana lipnja, s dolaskom novog roda cijene su porasle na oko 1,20 kn/kg, zadnja zabilježena cijena na dan 01.07. iznosila je 1,2645 kn/kg. Radi se o terminu dospijeća za kolovoz 2015. godine.
Na francuskoj terminskoj burzi EURONEXT, u prve dvije dekade lipnja 2015., cijene pšenice za dva najbliža termina dospijeća, rujan i prosinac 2015. godine, blago su varirale na oko 1,40 kn/kg. Zadnje dvije zabilježene cijene na dane 29.06 i 01.07. za termin dospijeća rujan 2015 bile su 1,52 kn/kg. Kasniji termini sve do prosinca 2017. godine također predviđaju stabilnost cijena pšenice.
KUKURUZ
Prosječne otkupne cijene kukuruza u lipnju na tjednoj razini bilježe stabilan trend, ali je prosječna otkupna cijena u lipnju bila za 4,21 posto niža u odnosu na cijenu u svibnju. To je prvi pad cijene od početka godine, a sa prosječnih 0,91 kn/kg, vratila se na razinu iz ožujka. U odnosu na isti mjesec 2014. prosječna otkupna cijena bila je 25,41 posto niža.
Za razliku od otkupne, veleprodajna cijena kukuruza u lipnju s porastom na 1,09 kn/kg nastavila je trend mjesečnih oscilacija te je u odnosu na cijene zabilježene za isti mjesec prethodne godine niža za 13,49 posto. Razlog tjednih i mjesečnih oscilacija su terminski ugovori nekoliko velikih otkupljivača u RH.
Otkupna cijena stočnog kukuruza u Mađarskoj u 26. tjednu 2015. prema AKI-ju iznosila je 0,94 kn/kg. U 26 tjednu 2014. godine cijena je iznosila 1,19 kn/kg.
Na novosadskoj robnoj burzi, cijena kukuruza u lipnju padala je sa 16,00 na 15,29 RSD/kg bez PDV-a (sa 1,00 na 0,96 kn/kg). U zadnjem tjednu svibnja kukuruzom se trgovalo po 15,29 RSD/kg bez PDV-a (oko 0,96 kn/kg).
Cijene kukuruza na mađarskoj burzi BSE tijekom lipnja bile su stabilne na oko 1,00 kn/kg za termin dospijeća srpanj 2015. godine. Na prvi dan srpnja, zadnja zabilježena cijena raste i iznosi 1,1007 kn/kg, ali za termin dospijeća rujan 2015. godine dok ona za termin dospijeća studeni 2015. iznosi 1,1802 kn/kg.
Na francuskoj burzi EURONEXT tijekom lipnja, za termin dospijeća kolovoz 2015., cijena se kretala oko 1,23 kn/kg. Zadnje dvije zabilježene cijene na dane 29.06 i 01.07. za termin dospijeća rujan 2015 bile su 1,41 kn/kg. Kasniji termini sve do prosinca 2017. godine također predviđaju stabilnost cijena kukuruza.
ULJARICE
Veleprodajna cijena soje u RH u lipnju bilježi pad od 11,51 posto u odnosu na svibanj i 11,83 posto u odnosu na travanj te je i dalje niža u odnosu na isto razdoblje 2014 godine. U lipnju 2015. veleprodajna cijena soje iznosila je 2,46 kn/kg što je za 34,75 posto niže u odnosu na isti mjesec prošle godine. Razloge takvom stanju treba tražiti u povećanju svjetske proizvodnje ove uljarice u zadnjih nekoliko godina, a posebno povećanje zaliha kod najvećih izvoznika.
Na novosadskoj robnoj burzi tržište soje i proizvoda od soje bilo je vrlo živo, posebno u zadnjem tjednu lipnja. Cijene soje u lipnju bilježe pad sa 39,80 na 37,44 RSD/kg bez PDV-a odnosno sa 2,55 na 2,28 kn/kg.
Izvor: TISUP
Tržište pšenice, kukuruza i uljarica u Hrvatskoj u svibnju 2015.
1. Blagi pad otkupnih cijena pšenice i kukuruza
2. Oscilacije cijena kukuruza i blagi pad veleprodajne cijene pšenice
3. Veleprodajne cijene soje porasle, ali i dalje niže nego 2014. i 2015.
PŠENICA
Tijekom svibnja, na tjednoj razini, otkupne cijene pšenice su oscilirale što je rezultiralo nižom cijenom u odnosu na travanj za 1,55 posto, ali višom u odnosu na ožujak za 5,83 posto. U odnosu na cijenu iz svibnja 2014 prosječna otkupna cijena pšenice je bila niža za 9,29 posto.
Veleprodajna cijena pšenice u svibnju iznosila 1,33 kn/kg što je u usporedbi s prethodnim mjesecom pad za novih 3,76 posto čime je nastavljen padajući trend koji je započeo u veljači. U odnosu na isti mjesec 2014. godine cijena je niža za 12,93 posto.
Prema izvještavanju mađarskog AKI-ja, otkupna cijena pšenice u Mađarskoj u 22. tjednu 2015. iznosila je 1,24 kn/kg. Prije godinu dana, u 22. tjednu 2014. godine kilogram pšenice u Mađarskoj otkupljivao se po 1,40 kuna.
Na novosadskoj robnoj burzi tijekom svibnja pšenicom se slabo trgovalo i to samo sredinom mjeseca. Cijene su bile stabilne na oko 19,27 RSD/kg odnosno oko 1,21 kn/kg što je u odnosu na veljaču za 13,3 posto niža cijena.
Na mađarskoj burzi BSE tijekom svibnja cijene pšenice za termin dospijeća kolovoz 2015. su padale. Početkom lipnja zadnja zabilježena cijena iznosila je 1,1617 kn/kg. Radi se o terminu dospijeća za kolovoz 2015. godine.
Na francuskoj terminskoj burzi EURONEXT, u svibnju i početkom lipnja 2015., cijene pšenice za dva najbliža termina dospijeća, rujan i prosinac 2015. godine, predviđaju stabilnost cijena pšenice 1,31 do 1,41 kn/kg. Zadnja zabilježena cijena za termin dospijeća rujan 2015 bila je 1,3618 kn/kg. Kasniji termini sve do prosinca 2017. godine također predviđaju stabilnost cijena pšenice.
KUKURUZ
Prosječne otkupne cijene kukuruza u svibnju bilježe blagi padajući trend, ali je ipak prosječna otkupna cijena u svibnju bila za 3,26 posto viša u odnosu na cijenu u travnju. Iako u blagom porastu, sa prosječnih 0,95 kn/kg, u odnosu na isti mjesec 2014. prosječna otkupna cijena bila je 19,5 posto niža.
Za razliku od otkupne, veleprodajna cijena kukuruza u svibnju s porastom na 1,06 kn/kg nastavila je trend mjesečnih oscilacija te je u odnosu na cijene zabilježene za isti mjesec prethodne godine niža za 15,8 posto.
Otkupna cijena stočnog kukuruza u Mađarskoj u 22. tjednu 2015. prema AKI-ju iznosila je 0,94 kn/kg. U 22 tjednu 2014. godine cijena je iznosila 1,23 kn/kg.
Na novosadskoj robnoj burzi, cijena kukuruza u svibnju varirala je od 15,00 do 15,59 RSD/kg bez PDV-a (0,94 do 0,98 kn/kg). U zadnjem tjednu svibnja kukuruzom se trgovalo po 15,59 RSD/kg bez PDV-a (oko 0,98 kn/kg).
Cijene kukuruza na mađarskoj burzi BSE tijekom svibnja bilježe pad sa 1,05 kn/kg na 0,98 kn/kg. Početkom lipnja zadnja zabilježena cijena iznosi 1,00 kn/kg za termin dospijeća srpanj 2015. godine. Za kasnije termine dospijeća rujan i studeni 2015., karakterističan je trend relativne stabilnosti cijena na oko 1,00 do 1,03 kn/kg.
Na francuskoj burzi EURONEXT tijekom svibnja, za termin dospijeća kolovoz 2015., cijena se kretala od 1,20 do 1,22 kn/kg. Početkom lipnja bilježi blagi trend rasta na 1,26 kn/kg ali drugi tjedan lipnja završava na 1,23 kn/kg što je i zadnja zabilježena cijena. Kasnije termine, do kolovoza 2016. godine, karakterizira blagi trend rasta cijena, kada se za novu žetvu 2016. očekuju za 10 do 15 lipa više cijene. Zadnja zabilježena prosječna cijena za termin kolovoz 2015. iznosila je 1,2371 kn/kg.
ULJARICE
Veleprodajne cijene soje u RH su u svibnju ostale na nivou iz travnja. Iako više za oko 12 posto od onih iz prvog kvartala 2015. i dalje su niže u odnosu na isto razdoblje 2014 godine. U svibnju 2015. veleprodajna cijena soje iznosila 2,78 kn/kg što je za 13,47 posto više od cijena iz ožujka, ali 24,86 posto niže u odnosu na isti mjesec prošle godine. Razloge takvom stanju treba tražiti u povećanju svjetske proizvodnje ove uljarice u zadnjih nekoliko godina.
Na novosadskoj robnoj burzi tržište soje se stabiliziralo na relativno niskom cjenovnom nivou, a sojom se u svibnju trgovalo po cijeni od oko 40,70 RSD/kg bez PDV-a, što iznosi oko 2,55 kn/kg.
Izvor: TISUP
Tržište pšenice, kukuruza i uljarica u Hrvatskoj u travnju 2015.
1. Porasla otkupna cijena pšenice i kukuruza
2. Pad veleprodajne cijene pšenice i kukuruza
3. Veleprodajne cijene soje porasle, ali i dalje niže nego 2014. i 2015.
PŠENICA
Otkupna cijena pšenice nakon pada u veljači, u ožujku i travnju bilježi porast na 1,29 kn/kg. To je porast u odnosu na veljaču za 11,21 posto i ožujak za 7,5 posto, ali je cijena i dalje niža u odnosu na siječanj 2015. i prosinac 2014. godine. U odnosu na cijene iz travnja 2014 cijena je niža za 8,5 posto.
Veleprodajna cijena pšenice u travnju iznosila 1,33 kn/kg što je u usporedbi s prethodnim mjesecom pad od gotovo 3 posto odnosno 8,3 posto u odnosu na veljaču. U odnosu na isti mjesec 2014. godine cijena je niža za 12,16 posto. Tijekom travnja, po tjednima, cijene bilježe padajući trend.
Prema izvještavanju mađarskog AKI-ja, otkupna cijena pšenice u Mađarskoj u 18. tjednu 2015. iznosila je 1,36 kn/kg. Prije godinu dana, u 18. tjednu 2014. godine kilogram pšenice u Mađarskoj otkupljivao se po 1,39 kuna.
Na novosadskoj robnoj burzi tijekom travnja cijene su bile stabilne i u 18. tjednu cijena pšenice bila je 19,35 RSD/kg odnosno oko 1,24 kn/kg što je u odnosu na početak veljače pad od 11,31%.
Na mađarskoj burzi BSE tijekom travnja cijene pšenice za termin dospijeća svibanj 2015. su padale dok su za termin dospijeća kolovoz 2015. do polovine travnja oscilirale na oko 1,25 kn/kg, a od tada do početka svibnja padale. Početkom svibnja zadnja zabilježena cijena iznosila je 1,20 kn/kg. Radi se o terminu dospijeća za kolovoz 2015. godine.
Na francuskoj terminskoj burzi EURONEXT u travnju i početkom svibnja 2015. cijene pšenice za dva najbliža termina dospijeća, svibanj i kolovoz 2015. godine, bilježe trend pada cijena. Zadnja zabilježena cijena za termin dospijeća svibanj 2015 bila je 1,4526 kn/kg. Kasniji termini sve do prosinca 2017. godine predviđaju stabilnost cijena pšenice.
Usporedivši prosječne cijene pšenice na tržištu EU i RH u travnju 2015. godine vidljivo je da je ona u EU, iako u padu u odnosu na prethodni mjesec, za oko 4 posto viša u odnosu na cijenu u RH.
KUKURUZ
Prosječne otkupne cijene kukuruza u travnju bile su stabilne, ali je ipak zabilježen blagi porast cijene u odnosu na prethodna tri mjeseca. Iako u blagom porastu, sa prosječnih 0,92 kn/kg, u odnosu na isti mjesec 2014. prosječna otkupna cijena bila je 20 posto niža.
Za razliku od otkupne, veleprodajna cijena kukuruza u travnju vratila se na razinu neznatno nižu od one iz veljače te tako nastavila trend mjesečnih oscilacija. Iznosila je 0,98 kn/kg što je niže za oko 8,5 posto u odnosu na prethodni mjesec i za 18,33 od cijene zabilježene za isti mjesec prethodne godine.
Otkupna cijena stočnog kukuruza u Mađarskoj u 18. tjednu 2015. prema AKI-ju iznosila je 0,96 kn/kg. U 18 tjednu 2014. godine cijena je iznosila 1,26 kn/kg.
Na novosadskoj robnoj burzi, cijena kukuruza u travnju varirala je od 15,90 do 16,14 RSD/kg bez PDV-a (1,02 do 1,03 kn/kg). U zadnjem tjednu ožujka kukuruzom se trgovalo po 15,90 RSD/kg bez PDV-a (oko 1,02 kn/kg). Početkom svibnja, u 19. tjednu, kukuruzom se trgovalo po cijeni od 15,33 RSD/kg bez PDV-a, što iznosi oko 0,96 kn/kg.
Cijene kukuruza na mađarskoj burzi BSE tijekom travnja bilježe oscilacije između 1,02 kn/kg do 1,07 kn/kg. Zadnja zabilježena cijena iznosi 1,0357 kn/kg za termin dospijeća srpanj 2015. godine. Krajem travnja zabilježeni su i podaci za termin dospijeća rujan 2015., period nove žetve, za koji su cijene nešto više nego za termine srpanj i studeni, koje pak karakterizira trend relativne stabilnosti cijena. Na francuskoj burzi EURONEXT tijekom travnja i početkom svibnja, za termin dospijeća lipanj 2015., bilježimo tendenciju pada cijena. Kasnije termine, do lipnja 2016. godine, karakterizira 5 do 7 lipa viša cijena, dok su cijene za termine u žetvi 2016. i za 10 do 15 lipa više. Zadnja zabilježena prosječna cijena za termin lipanj 2015. iznosila je 1,1838 kn/kg.
Usporedivši prosječne cijene kukuruza na tržištu EU i RH, nastavlja se značajna razlika u cijeni kukuruza na tržištu EU s obzirom na one u RH. Tako je u travnju 2015. godine cijena kukuruza u EU za 23,75 posto viša u odnosu na cijenu u RH.
ULJARICE
Veleprodajne cijene soje u RH su u travnju porasle, ali su i dalje niže u odnosu na isto razdoblje 2014. i 2015. godine. U travnju 2015. veleprodajna cijena soje iznosila 2,79 kn/kg što je za 13,88 posto više od cijena iz prethodnog mjeseca, ali 18,66 posto niže u odnosu na isti mjesec prošle godine. Razloge takvom stanju treba tražiti u povećanju svjetske proizvodnje ove uljarice u zadnjih nekoliko godina.
Na novosadskoj robnoj burzi tržište soje se stabiliziralo na relativno niskom cjenovnom nivou, a sojom se u travnju trgovalo po cijeni od oko 40,50 RSD/kg bez PDV-a, što iznosi oko 2,59 kn/kg.
Izvor: TISUP
Tržište pšenice, kukuruza i uljarica u Hrvatskoj u ožujku 2015.
1. Stabilne veleprodajne cijene pšenice i kukuruza
2. Blagi pad veleprodajnih cijena soje
PŠENICA
Otkupna cijena pšenice u ožujku bilježi uzlazni trend što je rezultiralo porastom u odnosu na veljaču za 3,45 posto, na 1,20 kn/kg, ali je i dalje niža u odnosu na siječanj i prosinac. U odnosu na cijene iz ožujka 2014 cijena je niža za 9 posto.
Veleprodajne cijene pšenice u prva tri mjeseca 2015. godine varirale su ±5 posto pa je u ožujku veleprodajna cijena pšenice iznosila 1,37 kn/kg što je u usporedbi s prethodnim mjesecom pad od 5,5 posto odnosno 1,5 posto u odnosu na siječanj. Tijekom ožujak, po tjednima, cijene su bile stabilne. U odnosu na isti mjesec 2014. godine cijena je niža za 5,52 posto
Prema izvještavanju mađarskog AKI-ja, otkupna cijena pšenice u Mađarskoj u 14. tjednu 2015. iznosila je 1,38 kn/kg. Prije godinu dana, u 14. tjednu 2014. godine kilogram pšenice u Mađarskoj otkupljivao se po 1,40 kuna.
Na novosadskoj robnoj burzi, nakon zastoja trgovine krajem veljače i početkom travnja, tijekom ožujka cijene su bile u opadanju i u 13. tjednu cijena pšenice bila je 19,50 RSD/kg odnosno oko 1,24 kn/kg što je u odnosu na početak veljače pad od 11,32%.
Na mađarskoj burzi BSE tijekom ožujka cijene pšenice blago su oscilirale na oko 1,36 kn/kg sve do zadnjeg tjedna ožujka kada je zabilježen pad na 1,3366 kn/kg. Početkom travnja zadnja zabilježena cijena iznosila je 1,35 kn/kg. Radi se o terminu dospijeća za svibanj 2015. godine.
Na francuskoj terminskoj burzi EURONEXT u ožujku i početkom travnja 2015. cijene pšenice varirale su između 1,42 i 1,50 kn/kg. Zadnja zabilježena cijena za termin dospijeća svibanj 2015 bila je 1,4526 kn/kg. Kasniji termini sve do prosinca 2015. godine predviđaju stabilnost cijena pšenice.
Usporedivši prosječne cijene pšenice na tržištu EU i RH u ožujku 2015. godine vidljivo je da je ona u EU za oko 10 posto viša u odnosu na cijenu u RH.
KUKURUZ
Prosječne otkupne cijene kukuruza u ožujku, izuzev u 11. tjednu, bile su stabilne pa je za ožujak zabilježen blagi porast cijene u odnosu na prethodna tri mjeseca.
U ožujku je ona iznosila 0,91 kn/kg, a u usporedbi s ožujkom prethodne godine cijene su i dalje niže za značajnih 16,5 posto.
Veleprodajna cijena kukuruza u ožujku vratila se na razinu one iz siječnja te je iznosila 1,07 kn/kg no ipak je niža za oko 10 posto od cijene zabilježene za isti mjesec prethodne godine.
Otkupna cijena stočnog kukuruza u Mađarskoj u 14. tjednu 2015. prema AKI-ju iznosila je 0,98 kn/kg. U 14 tjednu 2014. godine cijena je iznosila 1,23 kn/kg.
Na novosadskoj robnoj burzi, cijena kukuruza je varirala od 15,35 do 16,10 RSD/kg bez PDV-a (0,97 do 1,02 kn/kg) U zadnjem tjednu ožujka kukuruzom se trgovalo po 15,50 RSD/kg bez PDV-a (oko 0,98 kn/kg) Početkom travnja, u 14. tjednu trgovalo po cijeni od 15,91RSD/kg bez PDV-a, što iznosi oko 1,02 kn/kg.
Cijene kukuruza na mađarskoj burzi BSE tijekom ožujka bilježe blagi rast sa 1,00 kn/kg na početku mjeseca, na 1,07 kn/kg polovinom mjeseca, nakon čega je uslijedio pad cijene prema kraju ožujka i početkom travnja. Zadnja zabilježena cijena iznosi 1,0346 kn/kg za termin dospijeća svibanj 2015. godine. Trend relativne stabilnosti cijena uočljiv je i za termine srpanj i studeni 2015. godine. Na francuskoj burzi EURONEXT tijekom ožujka i početkom travnja za termin dospijeća lipanj 2015. pokazuje stabilnost cijena kukuruza uz tendenciju rasta cijena za kasnije termine do lipnja 2016. godine. Zadnja zabilježena prosječna cijena za termin lipanj 2015. iznosila je 1,2541kn/kg.
Usporedivši prosječne cijene kukuruza na tržištu EU i RH, nastavlja se značajna razlika u cijeni kukuruza na tržištu EU s obzirom na one u RH. Tako je u ožujku 2015. godine cijena kukuruza u EU za 20,43 posto viša u odnosu na cijenu u RH.
ULJARICE
Veleprodajne cijene soje u RH su, nakon tromjesečnog perioda stabilnosti, u ožujku ponovno niže. Tako je u ožujku 2015. veleprodajna cijena soje iznosila 2,45 kn/kg što je 4,30 posto niže od cijena iz prethodnog mjeseca i 28,57 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine te treća najniža cijena u ožujku od 2008. godine. Razloge takvom stanju treba tražiti u povećanju svjetske proizvodnje ove uljarice u zadnjih nekoliko godina.
Na novosadskoj robnoj burzi tržište soje se stabiliziralo na relativno niskom cjenovnom nivou, a sojom se u 14. tjednu 2015. trgovalo po cijeni od 40,50 RSD/kg bez PDV-a, što iznosi oko 2,59 kn/kg.
Izvor: TISUP
Tržište pšenice, kukuruza i uljarica u Hrvatskoj u veljači 2015.
1. Prosječna otkupna cijena pšenice nastavlja s trendom nestabilnosti i u veljači
2. Prosječna otkupna cijena kukuruza u veljači i dalje u blagom oporavku
3. Veleprodajne cijene soje ostale relativno stabilne i početkom 2015.
PŠENICA
Otkupna cijena pšenice nastavila je trend nestabilnosti i u veljači. Nakon blagog oporavka otkupnih cijena u prosincu i siječnju, u veljači je opet pokazivala naznake pada. Tako je u veljači 2015. prosječna otkupna cijena pšenice iznosila 1,16 kn/kg, nastala uslijed realiziranja prethodno ugovorenih ugovora o otkupu pšenice po nižim cijenama. U odnosu na cijene iz prethodnog mjeseca to je pad od 11,45%.
Veleprodajne cijene pšenice u prethodna tri mjeseca ostale su na sličnim razinama pa je u veljači veleprodajna cijena pšenice iznosila stabilnih 1,45 kn/kg što je u usporedbi s prethodnim mjesecom rast od 4,32%.
Prema izvještavanju mađarskog AKI-ja, otkupna cijena krušne pšenice u Mađarskoj u 9. tjednu 2015. godine iznosila je 1,42 kn/kg. Prije godinu dana, u 9. tjednu 2014. godine kilogram iste pšenice otkupljivao se po 1,30 kuna/kg. Na novosadskoj robnoj burzi, u 10. tjednu nije bilo trgovanja pšenicom zbog loših okolnosti na međunarodnom tržištu. Naime, cijena pšenice na dvije najveće američke robne burze u Chicagu i Miniapolisu pala je na petogodišnji minimum što je zaustavilo i ponudu i potražnju u očekivanju daljnjeg razvoja događaja. Na mađarskoj burzi BSE tijekom veljače cijene pšenice bile su promjenjive, a zadnja zabilježena cijena iznosila je 1,38 kn/kg. Radi se o terminu dospijeća za svibanj 2015. godine. Nakon pada cijena pšenice za ugovore sklopljene početkom veljače, bilježimo daljnju promjenjivost cijena sve do većeg pada na kraju veljače. Početkom ožujka, isti termin donosi nagli oporavak cijena prema višim razinama kakve su bile i u prethodnom terminu iz ožujka 2015. godine.
Na francuskoj terminskoj burzi EURONEXT u veljači i početkom ožujka 2015. cijene pšenice su bile nestabilne. Zadnja zabilježena cijena bila je 1,44 kn/kg za termin dospijeća svibanj 2015. Ipak, svi kasniji termini sve do prosinca 2015. godine predviđaju kontinuirani rast cijena pšenice.
Usporedivši prosječne cijene pšenice na tržištu EU i RH u veljači 2015. godine vidljivo je da je ona u EU za 10,25% viša u odnosu na cijenu u RH.
KUKURUZ
Prosječna otkupna cijena kukuruza i u veljači bilježi postepeni, blagi oporavak iako je još uvijek na najnižim zabilježenim razinama u prethodnih pet godina.
U veljači je ona iznosila 0,90 kn/kg, a u usporedbi s veljačom prethodne godine cijene su niže za značajnih 16,7 %.
Veleprodajna cijena kukuruza u veljači ostala je na neznatno nižoj razini od one iz siječnja te je iznosila 1,01 kn/kg no ipak niža za 9% od cijene zabilježene za isti mjesec prethodne godine.
Otkupna cijena stočnog kukuruza u Mađarskoj u 9. tjednu 2015. prema AKI-ju iznosila je 0,90 kuna po kilogramu. U 9. tjednu 2014. godine cijena je iznosila 1,14 kn/kg. Na novosadskoj robnoj burzi, cijena kukuruza je u stagnaciji, a kukuruzom se u 9. tjednu trgovalo po cijeni od 15,35 RSD/kg bez PDV-a, što iznosi oko 1,01 kn/kg.
Cijene kukuruza na mađarskoj burzi BSE ostale su većinom stabilne tijekom veljače te početkom ožujka. Zadnja zabilježena cijena iznosi 1,07 kn/kg za termin dospijeća svibanj 2015. godine. Trend relativne stabilnosti cijena uočljiv je u terminima počevši od ožujka pa sve do studenog 2015. godine. Na francuskoj burzi EURONEXT tijekom veljače i početkom ožujka termin za ožujak pokazuje daljnju nestabilnost cijena kukuruza uz daljnju tendenciju pada cijena. Zadnja zabilježena prosječna cijena za isti termin iznosila je 1,15kn/kg. Ipak, kasniji termini dospijeća predviđaju stalni rast cijena sve do kolovoza 2015. godine nakon čega slijedi novi značajniji pad cijena kukuruza.
Usporedivši prosječne cijene kukuruza na tržištu EU i RH, nastavlja se značajna razlika u cijeni kukuruza na tržištu EU s obzirom na one u RH. Tako je u veljači 2015. godine cijena kukuruza u EU za 21,45% viša u odnosu na cijenu u RH.
ULJARICE
Veleprodajne cijene soje u RH ostale su relativno stabilne i početkom 2015. godine, iako i dalje na nižim razinama nego prethodne tri godine. Tako je u veljači 2015. veleprodajna cijena soje iznosila 2,56 kn/kg što je neznatno više od cijena iz prethodnog mjeseca.
Na novosadskoj robnoj burzi tržište soje se stabiliziralo na relativno niskom cjenovnom nivou, a sojom se u 9. tjednu trgovalo po cijeni od 15,35 RSD/kg bez PDV-a, što iznosi oko 1,01 kn/kg.
Izvor: TISUP
Tržište pšenice, kukuruza i uljarica u Hrvatskoj u siječnju 2015.
1. Prosječna otkupna cijena pšenice u trendu oporavka i početkom 2015.
2. Prosječna otkupna cijena kukuruza bilježi postepeni no kontinuirani oporavak
3. Veleprodajne cijene soje ostale relativno stabilne i početkom 2015.
PŠENICA
Prosječna otkupna cijena pšenice nastavlja s trendom oporavka i početkom 2015. godine. Tako je u siječnju ona bila neznatno niža od one iz prosinca i u prosjeku je iznosila 1,31 kn/kg. U odnosu na isti period prošle godine, cijena je niža za 6,43%.
Nakon porasta veleprodajnih cijena pšenice u prosincu, u siječnju je cijena bila niža za 6,71% te je iznosila 1,39 kn/kg. U odnosu na isti mjesec prethodne godine cijene su niže za 2,8%.
Prema izvještavanju mađarskog AKI-ja, otkupna cijena krušne pšenice u Mađarskoj u 6. tjednu 2015. iznosila je 1,39 kn/kg. Prije godinu dana, u 6. tjednu 2014. godine kilogram iste pšenice u Mađarskoj otkupljivao se po 1,29 kuna.
Na novosadskoj robnoj burzi, za pšenicu nije bilo dovoljno indicija da bi cijena mogla imati izraženiju tendenciju rasta, osim podatka da je pšenica na gotovo svim referentnim svjetskim burzama u blagom porastu. Prosječna cijena pšenice u 6. tjednu bila je 22,20 RSD/kg bez PDV-a, što iznosi oko 1,45 kn/kg.
Na mađarskoj burzi BSE tijekom siječnja cijene pšenice bile su vrlo promjenjive, a zadnja zabilježena cijena iznosila je 1,37 kn/kg. Radi se o terminu dospijeća za ožujak 2015. Za navedeni termin,tijekom siječnja, evidentirana je volatilnost cijena. Nakon pada krajem siječnja, zabilježen je kontinuirani porast cijena. Isti trend bilježimo i kod termina za svibanj 2015. no ipak na nešto nižim cjenovnim razinama.
Na francuskoj terminskoj burzi EURONEXT u siječnju i početkom veljače 2015. cijene su upućivale na određenu nestabilnost i postepeni pad. Zadnja zabilježena cijena bila je 1,42 kn/kg za termin dospijeća ožujak 2015. Ipak, nakon još jednog pada koji se očekuje u rujanskom terminu, svi kasniji termini predviđaju kontinuirani rast cijena pšenice. Usporedivši prosječne cijene pšenice na tržištu EU i RH u siječnju 2015. godine vidljivo je da je ona u EU za 9% viša u odnosu na cijenu u RH.
KUKURUZ
Nakon velikog pada cijena zabilježenog u listopadu 2014. godine, prosječna otkupna cijena kukuruza od tada bilježi postepeni, ali kontinuirani oporavak.
Prosječna otkupna cijena kukuruza u siječnju iznosila je 0,86 kn/kg, što je, iako porast, još uvijek na najnižim zabilježenim razinama u prethodnih pet godina. U usporedbi sa siječnjem prethodne godine cijene su niže za značajnih 18,10%. Veleprodajne cijene kukuruza bilježe oporavak od pada u prethodna tri mjeseca pa je prosječna cijena za siječanj iznosila 1,06 kn/kg, što je 11,58% više od one iz prosinca 2014., a gotovo identična cijeni zabilježenoj za siječanj 2014. godine.
Otkupna cijena stočnog kukuruza u Mađarskoj u 6. tjednu 2015. prema AKI-ju iznosila je 0,97 kuna po kilogramu. U 6. tjednu 2014. godine cijena je iznosila 1,09 kn/kg.
Na novosadskoj robnoj burzi, cijena kukuruza je u blagom padu. Kukuruzom se u 6. tjednu trgovalo po cijeni od 15,40 RSD/kg bez PDV-a, što iznosi oko 1,01 kn/kg.
Cijene kukuruza na mađarskoj burzi BSE ostale su većinom stabilne tijekom siječnja te početkom veljače. Zadnja zabilježena cijena iznosi 1,00 kn/kg za termin dospijeća ožujak 2015. Trend relativne stabilnosti cijena uočljiv je u terminima počevši od ožujka pa sve do srpnja 2015. godine.
Na francuskoj burzi EURONEXT tijekom siječnja i početkom veljače prisutna je daljnja nestabilnost cijena kukuruza uz stalnu tendenciju pada cijena. Zadnja zabilježena prosječna cijena za taj termin iznosi 1,17 kn/kg. Kasniji termini dospijeća predviđaju stalni rast cijena sve do prosinca 2015. godine nakon čega slijedi novi pad do srednjih cjenovnih razina. Usporedivši prosječne cijene kukuruza na tržištu EU i RH, unatrag nekoliko mjeseci i dalje se nastavlja značajna razlika u cijeni kukuruza na tržištu EU s obzirom na one u RH. Tako je u siječnju 2015. godine cijena kukuruza u EU viša za 24% u odnosu na cijenu u RH.
ULJARICE
Veleprodajne cijene soje u RH ostale su relativno stabilne i početkom 2015. godine, iako i dalje na značajno nižim razinama nego prethodnih godina. Tako je u siječnju 2015. veleprodajna cijena soje iznosila 2,52 kn/kg što je za 21% niže od istog mjeseca prethodne godine.
Uljana repica bilježi blagi rast od 2,51%, dok je prosječna cijena suncokretove sačme u siječnju pala za 12,57%. naspram one u prosincu 2014.
Izvor: TISUP
- Veleprodajne cijene pšenice, kukuruza i brašna u Hrvatskoj
- 2015.
- 2014. - Otkupne cijene pšenice i kukuruza u Hrvatskoj
- 2015.
- 2014.
- Tržište pšenice, brašna, kukuruza i uljarica u Hrvatskoj
- 2015.
- 2014. - Tržište pšenice, brašna, kukuruza i uljarica u svijetu
- 2015.
- 2014.
Izvor: Tisup
Tržište pšenice, kukuruza i krupnozrnih žitarica u svijetu u studenom 2015.
1. IGC GOI indeks niži za 3 %
2. IGC GOI sub-indeks za pšenicu smanjen za 3 %
3. IGC GOI sub-indeks za kukuruz isti kao u listopadu
4. IGC GOI sub-indeks za soju isti kao u listopadu
PREGLED SVJETSKE PONUDE I POTRAŽNJE
U odnosu na prethodni mjesec, bilježimo 3 milijuna tona niže svjetske projekcije proizvodnje žitarica (pšenica i krupnozrne žitarice) na 1,996 milijuna tona, što je otprilike 2% manje u odnosu na prošlosezonski rekord. Do pada procjena proizvodnje došlo je najviše zbog utjecaja kukuruza, za koji je predviđen najveći pad procjena u SAD-u, te zbog suše u Etiopiji, Južnoj Africi i Kini.
Očekuje se da će potrošnja žitarica u sezoni 2015/2016 pokazivati djelomičan rast u odnosu na prošlu godinu, na 1,992 milijuna tona, uglavnom zbog neprekidnog porasta potražnje za hranom. Brojke pokazuju da je korištenje žitarica za stočnu hranu nešto manje u odnosu na prethodna razdoblja. Pretpostavlja se da je do tog pada došlo zahvaljujući smanjenoj potrošnji uvezenog sirka u Kini. Taj pad u isporukama u Kinu se reflektirao i na ukupnu trgovinu žitaricama, koja je iznosila 314 milijuna tona. Očekuje se da bi izvoz sirka (zajedno sa izvozom u SAD-u) mogao biti ograničen, te da bi se sirak mogao najviše koristiti na lokalnim tržištima. Predviđa se da bi zamjena za sirak mogao biti kukuruz, uključujući primjenu za etanol, ali i stočnu hranu. U odnosu na prošli mjesec, svjetske zalihe žitarica su ostale nepromijenjene te su i dalje na 29-godišnjem maksimumu od 454 milijuna tona.
Svjetske projekcije za proizvodnju soje u 2015/2016 su povećane za 2 milijuna tona na 321 milijuna tona, što znači da su jednake prošlogodišnjem vrhuncu, a to je i povijesno najveći zabilježen rezultat. U odnosu na listopad, prognoze krajnjih zaliha su nešto niže, što će najviše imati posljedice na velike (zemlje) izvoznice. Na to smanjenje su utjecali: smanjene početne zalihe, ali i promijene u ukupnom korištenju sirka. Ipak, sa 47,6 milijuna tona, zalihe će biti za 4% veće u odnosu na prethodnu godinu. Izgledno je da će trgovina sirkom biti uvećana na otprilike 129 milijuna tona, gdje treba računati i na skromno povećanje u Kini u odnosu na prethodnu godinu. U 2015/2106 godini očekuje se da će Brazil biti najveći izvozni, čije isporuke su znatno premašile isporuke SAD-a.
Smatra se da će svjetske projekcije proizvodnje riže ostati nepromijenjene u odnosu na listopad, na otprilike 474 milijuna tona , što je neznatno manje u odnosu na prošlogodišnji rekord. Predviđa se da će svjetske zalihe krajem sezone biti smanjene za 12%, na 94 milijuna tona; kao posljedica niskih početnih zaliha, pojačane potrošnje i značajnog smanjenja zaliha kod glavnih zemalja izvoznica. Projekcije svjetske trgovine govore o razmjeni od 41,5 milijuna tona, što je neznatan pad u odnosu na prošlu godinu, ali ipak iznadprosječan zahvaljujući dobroj potražnji poglavito onoj iz Azije.
IGC Indeks za žitarice i uljarice (GOI) u prosincu je oslabio za 3%. Očekuje se da će ukupna svjetska proizvodnja žitarica (žita i krupnozrnih žitarica) u 2015/2016 biti nešto niža u odnosu na prethodnu godinu. Utjecaj povećanja procjena proizvodnje pšenice, ječma i sirka umanjen je zbog pada procjena proizvodnje kukuruza, iako je njihova proizvodnja i dalje treća najveća ikada.
Ukupna projekcija potrošnje žitarica je nešto viša u odnosu na prethodnu godinu, na 1,992 milijuna tona. Prognozira se da će potrošnja hrane porasti za 1%, što odgovara trendu rasta stanovništva. Velika potražnja za živom stokom će poduprijeti hranidbu, dok će industrijska potrošnja rasti za 1%, najviše zahvaljujući povećanoj konzumaciji škroba. Projekcije svjetskih krajnjih zaliha žitarica za 2015/2016 su povećane za 4 milijuna tona, na 454 milijuna tona. To je dosad najveći rast, još od sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća; a nastavak tog trenda se očekuje kod glavnih zemalja izvoznica. No, kineski udio u svjetskim zalihama mogao bi biti najveći u posljednjih 15 godina, sa zalihama koje bi bile nedostupne u svjetskoj trgovini žitarica. Prognozira se pad od 7 milijuna tona u svjetskoj trgovini koji će iznositi 314 milijuna tona, poglavito zbog smanjenog uvoza pšenice i ječma na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi.
Sjetva ozime pšenice je upravo završila na sjevernoj hemisferi. Uvjeti su uglavnom povoljni, ali zabrinutost oko suše ne jenjava u nekim krajevima, pogotovo u Ukrajini. Prema pretpostavkama za jaru pšenicu i usjeve na južnoj hemisferi; procjenjuje se da bi žetvena površina mogla iznositi 221,8 milijuna hektara, što je pad od 1% u odnosu na prošlu godinu.
Uz dobre izglede za povećanje žetvenih površina te zajedno natprosječnim prinosima, svjetska proizvodnja soje će slijediti prošlosezonske rekorde. Očekuje se da će potražnja za sojinim proizvodima doprinijeti porastu potrošnje za 3%. Očekuje se da će krajnje zalihe prestići prošlosezonski rekord pošto akumuliranje zaliha kod glavnih izvoznica kompenzira smanjenje na drugim tržištima, poglavito u Kini. Skroman rast isporuka na kineskom tržištu će vjerojatno ubrzati trgovinu koja bi trebala biti iznad rekorda od 129 milijuna tona. Potražnja za uvozom sojinog brašna mogla bi doseći novi vrhunac od 63 milijuna tona; uslijed snažne prodaje proizvođačima stočne hrane u EU i Aziji.
Svjetska proizvodnja riže u 2015/2016 mogla bi biti 1% niža nego prošle godine zbog pobačaja usjeva kod nekih proizvođača (Indija i Tajland), iako je taj pad kompenziran boljim berbama u drugim dijelovima Azije. S potražnjom hrane koja podupire rekordnu potrošnju, predviđa se smanjenje procjena krajnjih zaliha što je skoro u cijelosti povezano s padom od 1/3 u glavnim zemljama izvoznicama. Predviđanja trgovine i isporuka riže na Azijskom tržištu za 2016 su povijesno visoka, uključujući Indoneziju i Filipine, uslijed državnih potpora sa ciljem da osiguraju dovoljno domaćih zaliha. U 2016. godini Tajland bi mogao postati najveći izvoznik riže, i to po prvi puta od 2011.
Nakon rasta cijena zabilježenog u protekla dva mjeseca, većina izvoznih cijena žitarica i uljarica u studenom je smanjena. I dok su na tržišta povremeno utjecale loše vremenske prilike, uključujući dijelove crnomorske regije, Amerike i Azije, cijene su se postepeno snižavale prateći zakone ponude i potražnje. Od kraja listopada, IGC GOI indeks je snižen za 3%, a u odnosu na prošlu godinu niži je za 19%.
Posebno su izraženi gubici na tržištu ječma s prosječnom padom izvozne cijene za 4% što su uzrokovale valutne fluktuacije, smanjena kupovna moć Kine te sezonski žetveni pritisak u Australiji.
Svjetska cijene pšenice su uglavnom oslabile pod pritiskom velike trenutne dostupnosti i tržišnog natjecanja velikih izvoznika. Kao posljedica zabrinutosti o vremenskim prilikama za usjeve, IGC GOI sub-indeks za pšenicu smanjen je za 3% u odnosu na prethodni mjesec, što je čak 24% niže u odnosu na prošlu godinu.
Uz mješovite trendove na glavnim tržištima, IGC GOI sub-indeks za kukuruz ostao je uglavnom nepromijenjen u odnosu na kraj listopada. No, američke cijene su nedavno smanjene, što je rezultiralo manjim rasponom cijena kod vodećih izvoznika.
Cijene bijele i blanširane riže su varirale. Ranije velike kupovine od strane Azijskih kupaca kroz diplomatske kanale, podupirale su izvozne cijena kao i smanjenja procjena stanja usjeva uzrokovanih udarom El Niño-a. Međutim, sa nekim od izvoznih vrijednosti korigiranih tečajnim razlikama, IGC GOI sub-indeks za rižu ostao je nepromijenjen.
Svjetsko tržište soje bilježi slabije rezultate od posljednjeg izvještaja u listopadu, a IGC GOI sub-indeks za soju pao je za otprilike 3%. Unatoč dobroj izvoznoj potražnji do pada aktivnosti na tržištu došlo je zbog nadprosječno dobrih očekivanja krajnjih zaliha, boljih procjena proizvodnje u SAD-u od očekivanja i popravljanja sjetvenih uvjeta u Južnoj Americi.
Izvor: TISUP
Tržište pšenice, kukuruza i uljarica u svijetu u rujnu 2015.
1. IGC GOI indeks veći za 1 %
2. IGC GOI sub-indeks za pšenicu povećan za 3 %
3. IGC GOI sub-indeks za kukuruz isti kao u kolovozu
4. IGC GOI sub-indeks za soju isti kao u kolovozu
PREGLED SVJETSKE PONUDE I POTRAŽNJE
Revidirane procjene u rujnu 2015. za pšenicu, ječam i sirak podigle su procjene svjetske proizvodnje žitarica (pšenica i krupnozrne žitarice) u sezoni 2015/2016 za 9 milijuna tona u odnosu na prethodni mjesec što je 1 posto niže u odnosu na prošlosezonski rekord. na pad procjena ukupne proizvodnje uglavnom je utjecao predviđeni pad prognoza proizvodnje kukuruza zbog smanjenja udjela proizvodnje kukuruza u ukupnoj proizvodnji žitarica u EU. Procjena globalne potrošnje žitarica povećana je za 1 milijun tona u odnosu na prethodnu sezonu što je uglavnom posljedica snažnije potražnje za stočnom pšenicom. Manja dostupnost kukuruza potaknut će rast potražnje za alternativama pa se predviđa da će potrošnja pšenice, uključujući i porast procjena potrošnje u EU, biti na drugoj najvišoj razini u povijesti. Zbog značajnog povećanja procjena proizvodnje žitarica i malih promjena u projekcijama potražnje procjene krajnjih zaliha povećane su za 9 milijuna tona odnosno 2 posto u odnosu na prošlu sezonu na najvišu razinu u 29 godina. Sa 313 milijuna tona, procjene trgovine ostale su na visokoj razini, ali ipak 3 posto niže u donosu na rekord iz sezone 2014/2015. Procjene proizvodnje riže smanjene su za 2 milijuna tona što je neznatno niža procjena u odnosu na prošlu sezonu. Zbog manjih predviđanja ukupne dostupnosti i procjenama potrošnje neznatno manjim u odnosu na prethodni mjesec, procjena krajnjih zaliha riže smanjena je na 95 milijuna tona što je za 10 posto manje u odnosu na prošlu godinu. Procjene trgovine rižom ostale su nepromijenjene u odnosu na kolovoz 2015. i neznatno su manje u odnosu na prošlu sezonu. Procjene svjetske proizvodnje soje sa 317 milijuna tona minimalno su promijenjene u odnosu na kolovoz i neznatno su manje u odnosu na prošlogodišnji rekord. Zbog viših procjena početnih zaliha ukupna dostupnost podignuta je na novu najvišu razinu pa su i procjene krajnjih zaliha povećane za 5 posto u odnosu na prošlu godinu. Procjena svjetske trgovine sojom od 126 milijuna tona viša je od prethodnih procjena no ipak manje izražena zbog smanjenog rasta potražnje u Kini.
Pšenica
Na sjevernoj polutki prevladavaju povoljni uvjeti za pšenicu dok završava sezona jare pšenice i započinje sjetva ozime pšenice. U SAD-u sjetva je u tijeku u povoljnim uvjetima. Sjetva je u sjevernim regijama SAD-a započela u normalnim uvjetima, ali postoji zabrinutost oko centralnih regija zbog suše. U Ruskoj Federaciji završava žetva jare pšenice u uglavnom povoljnim uvjetima i nastavlja se sjetva ozime pšenice u zadovoljavajućim uvjetima s izuzetkom sjevernih područja gdje su uvjeti suhi. U Kanadi je u toku žetva jare pšenice uz zabrinutost oko ekstremno suhih uvjeta u ranijem periodu u zapadnim područjima koji su negativno utjecali na razvoj. Nedavne kiše su donekle ublažile uvjete, ali odgađaju sjetvu. U Ukrajini je u tijeku sjetva ozime pšenice i postoji zabrinutost oko sjevernih i istočnih područja zbog suše. U Kazahstanu je započela žetva i uvjeti su povoljni. Na južnoj polutki uvjeti su različiti. U Australiji su se uvjeti blago pogoršali u većini država zbog izostanka kiše u rujnu. Pravovremena kiša u listopadu je nužna za održavanje prosječnog potencijala prinosa. U Argentini su se uvjeti vlage u tlu u područjima gdje je to osnovna proizvodnja popravili proteklih tjedana. Ipak određena zabrinutost zbog suhih uvjeta postoji u Cordobi i sjevernim uzgojnim područjima. U Brazilu postoji zabrinutost zbog promjenjivih vremenskih uvjeta ranije u sezoni (kiša nakon koje je uslijedila suša) i lokaliziranih rujanskih mrazeva. U Južnoafričkoj Republici uvjeti su i dalje nestabilni zbog ispodprosječnih padalina u glavnim proizvodnim područjima pa se očekuju i niži cjelokupni prinosi.
Kukuruz
U vrijeme žetve su uvjeti raznoliki na sjevernoj polutki. U SAD traje žetva i ostvaruje se dobar urod. Neka područja, posebno Minnesota i okolica, će vjerojatno imati rekordno visoke prinose te će neutralizirati slabija područja u istočnom kukuruznom pojasu. U cjelini, očekuje se nešto manji prinos nego u protekle dvije godine s visokim prinosima. U Kini su generalno uvjeti povoljni. U Ukrajini je u tijeku žetva i postoji zabrinutost zbog dugotrajne suše i visokih temperatura u centralnom i zapadnom dijelu. U EU su uvjeti velikim dijelom nepovoljni i očekuje se prinos niži od petogodišnjeg prosjeka zbog toplinskog vala i nedostatka padalina u centralnoj i istočnoj Europi. U Indiji su se uvjeti popravili zbog značajnih padalina u rujnu, ali još uvijek postoji zabrinutost zbog suhog vremena u sjevernim područjima. U Meksiku je sjetva proljetnog ciklusa završena i uvjeti su uglavnom povoljni. U Kanadi su uvjeti većinom povoljni i žetva je u tijeku. U Nigeriji su uvjeti povoljni i za usjeve glavne sezone i kratke sezone. Na južnoj polutki su uvjeti povoljni u ovom ranom periodu sezone. Na jugu Brazila je započela sjetva proljetnih usjeva i uvjeti su povoljni unatoč lokalnim rujanskim mrazevima. U Argentini vlada zabrinutost zbog niske vlage tla što usporava sjetvu u nekim područjima. U Južnoafričkoj Republici je započela sjetva i postoji zabrinutost zbog suhih uvjeta u središnjim i istočnim provincijama.
Soja
Uvjeti za soju na početku žetve na sjevernoj polutki su uglavnom povoljni. U SAD se očekuje jako dobar urod jer su uvjeti bili većinom povoljni i stabilni kroz cijelu sezonu. Žetva je započela i prinos se očekuje malo ispod prošlogodišnjeg rekorda. U Kini i Kanadi uvjeti su uglavnom povoljni i žetva je započela. U Indiji su uvjeti raznoliki, te postoji zabrinutost u središnjem dijelu zbog stresa uzrokovanog vlagom. U Brazilu je započela sjetva u južnom i središnjem zapadnom području i uvjeti su povoljni.
Iako su izvozne cijene nekih žitarica i uljarica ojačale tijekom rujna, podižući tako IGC GOI indeks za gotovo 1 posto, većina je ostala jako blizu višegodišnjeg prosjeka. Zabilježena je blaga uniformnost na različitim tržištima. Predvođena rastom u SAD-u prosječna cijena pšenice bila je više u odnosu na kasni kolovoz, kukuruza i soje je ostala stabilna, a prosječna cijena ječma i riže bila je niža. Nedavni rast cijena pšenice djelomično je bio vezan za špekulacije terminima u SAD-u kao i zabrinutosti zbog suhog vremena u nekim zemljama.
Predvođen rastom cijena u SAD-u i Kanadi IGC GOI sub-indeks za pšenicu porastao je za 3 posto u odnosu na prethodni mjesec. Ipak i uz zadovoljavajuću globalnu dostupnost prosječne cijene i dalje su niže za 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Cijene durum pšenice, zbog utjecaja sezonalnosti, bile su niže
Uz pad cijena na Crnomorskom tržištu i oporavak na tržištu SAD-a IGC GOI sub-indeks za kukuruz ostao je stabilno u odnosu na kolovoz. Snažna konkurencija ponovno je bila glavni pokretač tržišta.
Cijene azijske bijele i blanširane riže dodatno su pale tijekom rujna , a posebno na Tajlandu. IGC GOI sub-indeks za rižu smanjen je za 2 posto zbog slabe trenutne dostupnosti i nedovoljne potražnje, što je najniža razina u zadnjih osam godina.
IGC GOI sub-indeks za soju uglavnom je nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec, uglavnom zbog blagog rasta cijena u SAD-u i Argentini kojeg je balansirao blagi pad cijena u Brazilu. Promijene tečaja bile su glavni tržišni faktor, posebno Brazilu, gdje se očekivalo da će nagli pad vrijednosti reala potaknuti povećanje sjetvenih površina u sezoni 2015/2016.
Izvor: Tisup
Tržište pšenice, kukuruza i uljarica u svijetu u kolovozu 2015.
1. Procjena proizvodnje žitarica u sezoni 2015/2016
2. IGC GOI sub-indeks za pšenicu -4 %
3. IGC GOI sub-indeks za kukuruz nepromijenjen
4. Rekordne svjetske zalihe soje
5. IGC GOI sub-indeks za soju -7 % u odnosu na prethodni mjesec
PREGLED SVJETSKE PONUDE I POTRAŽNJE
Procjene svjetske proizvodnje žitarica (pšenice i krupnozrnih žitarica) u kolovozu 2015. povećane su u odnosu na prethodni mjesec za 18 milijuna tona, ali su i dalje za 1 posto niže u odnosu na prošlogodišnji rekord. Pozitivan doprinos boljim procjenama dali su proizvodni podaci za pšenicu i ječam iz EU i crnomorske regije i sirak i kukuruz iz SAD-a. Negativan doprinos procjenama dali su proizvodni podaci za kukuruz iz EU i Ukrajine te jaru pšenicu iz Kanade.
Svjetska potrošnja procijenjena je za 7 milijuna tona više u odnosu na srpanj uz nove rekorde u potrošnji za ljudsku ishranu, ishranu životinja i industrijsku preradu. Procjene početnih zaliha također su više nego prethodnih mjeseci. Pa iako su procjene potražnje povećane, nisu apsorbirale povećanje procjena dostupnosti za korištenje (početne zalihe + proizvodnja). Iz tog razloga procjene krajnjih zaliha porasle su za 12 milijuna tona što je za 1 posto više u odnosu na prošlu godinu. Procjene svjetske trgovine žitaricama u odnosu na prošli mjesec više su za 2 milijuna tona. U odnosu na prošlu godinu procjene svjetske trgovine nisu se značajnije mijenjale i ostale su visoke. Popravljene procjene proizvodnje soje u SAD-u utjecale su na procjene svjetske proizvodnje soje u sezoni 2015/2016 za 2 milijuna tona što je neznatno manje od prošlogodišnjeg rekorda. Uz smanjenje procjena početnih zaliha i povećanje procjena ukupne potrošnje, projekcije krajnjih zaliha smanjene su za skoro 4 milijuna tona u odnosu na prošli mjesec, no i dalje su blizu rekorda iz prošle godine. Procjene trgovine sojom blago su povećane. Uz povoljne procjene žetve u sezoni 2015/2016 i zabrinutosti za globalnu ekonomiju IGC-GOI Indeks (GOI) smanjen je za 5 posto u odnosu na prošli mjesec.
Procjene su da će svjetska proizvodnja žitarica (pšenice i krupnozrnih žitarica) u sezoni 2015/2016 biti 1 posto manja u odnosu na prošlu godinu. Razlog tome su dobre prognoze proizvodnje sirka, koji bi mogao dostići dvadesetogodišnji maksimum, zatim pšenice i ječma, ali i smanjenja procjena svjetske proizvodnje kukuruza. Uz dobre procjene proizvodnje i velike prenesene zalihe iz prethodne sezone procjenjuje se da bi ukupna dostupnost žitarica mogla porasti za oko 10 milijuna tona i time dostići najveću vrijednost ikada zabilježenu. Očekuje se da će globalna potrošnja blago porasti. U usporedbi sa nekoliko prethodnih godina procjenjuje se da će na rast potražnje najviše utjecati potražnja za ljudsku prehranu dok bi rast potrošnje za ishranu životinja mogao biti manji od očekivanog, ali ipak na visokoj razini. Procjene krajnjih zaliha žitarica u sezoni 2015/2016 od 447 milijuna tona neznatno su više u odnosu na prošlu godinu. Procjenjuje se da će krajnje zalihe pšenice, ječma, sirka i zobi porasti dok će krajnje zalihe kukuruza biti nešto manje. Procjene su da će trgovina u sezoni 2015/2016 biti manja za 2 posto u odnosu na prošlu sezonu, ponajviše zbog opreza trgovaca jer Kina kao najveći uvoznik žitarica za stočnu hranu, razmatra mogućnosti promjena mehanizma državnih potpora, što bi moglo promijeniti uobičajene obrasce trgovine. Uz pretpostavku ograničavanja proizvodnje kod najvećih proizvođača soje, procjena je da će proizvodnja te uljarice biti neznatno manja nego prošle godine uglavnom zbog blagog smanjenja prinosa. Iako se predviđa da će potrošnja soje nastaviti rasti nešto sporije u odnosu na prethodne procjene, očekuje se i rast krajnjih zaliha. Od ukupnih krajnjih zaliha, prognoze su da bi krajnje zalihe najvećih izvoznika mogle biti za 16 posto veće u odnosu na prethodnu godinu, pošto rast zaliha u SAD-u uvelike premašuje pad zaliha u Argentini i Brazilu. Trgovina sojom bi mogla blago porasti, na 125 milijuna tona, zbog rasta potražnje u Kini. Ali predviđanja trgovine sojom nisu posve sigurna zbog pojačanih bojazni o mogućim smjerovima kretanja Kineskog gospodarstva.
Nakon početnog rasta početkom kolovoza, globalno tržište žitarica i uljarica je tijekom mjeseca oslabilo predvođeno smanjenjem procjena dostupnosti soje i pšenice, što je dovelo do pada IGC-GOI Indeksa (GOI) za 5 posto.
Svjetske izvozne cijene pšenice bile su pod pritiskom sezone žetve i rastućim očekivanjima rekordne globalne proizvodnje. Uz dobru žetvu i nedostatak svježe potražnje IGC-GOI Sub-indeks za pšenicu smanjen je za 4 posto u odnosu na prethodni mjesec.
Globalna trgovina kukuruzom tijekom kolovoza bila je neznatno slabija nego u srpnju. Dok su unutarnji i vanjski utjecaji na tržištu SAD-a spuštali cijene, zabrinutost za potencijal proizvodnje na srednjem zapadu SAD-a ih je oporavila. Naprotiv, u Južnoj Americi cijene su bile u blagom porastu potpomognuti dobrom izvoznom potražnjom, pogotovo u Brazilu.
IGC-GOI Sub-indeks za soju bilježi pad od gotovo 7 posto najviše zbog rasta procjena globalne dostupnosti, ali i naznaka slabljenja Kineskog gospodarstva što je potaknulo nesigurnosti u razvoj uvoznog potencijala. Slabljenje trgovine u Južnoj Americi, posebno Brazilu, popravila je stabilna potražnja.
Izvor: TISUP
Tržište pšenice, kukuruza i uljarica u svijetu u srpnju 2015.
1. Procjena proizvodnje žitarica u sezoni 2015/2016
2. IGC GOI sub-indeks za pšenicu -6 %
3. IGC GOI sub-indeks za kukuruz -2 %
4. Rekordne svjetske zalihe soje
5. IGC GOI sub-indeks za soju -0,3 % u odnosu na prethodni mjesec
PREGLED SVJETSKE PONUDE I POTRAŽNJE
Projekcije svjetske proizvodnje žitarica (pšenice i krupnozrnih žitarica) u sezoni 2015/2016 su u odnosu na prethodni mjesec povećane za 4 milijuna tona na 1970 milijuna tona; što je samo 2 posto manje od prošlogodišnjeg rekorda. Iako su nepovoljne vremenske prilike prošle godine utjecale na smanjenje prinosa žitarica u zemljama EU (pšenica i kukuruz) i Kanadi (pšenica, ječam i zob), te posljedice su umanjene dobrim prinosom drugih kultura, prvenstveno kukuruzom iz Kine te sirkom iz SAD-a.
Procjena potrošnje je minimalno promijenjena u odnosu na prethodni mjesec, a uz veću proizvodnju i početne zalihe, projekcija je da će svjetske krajnje zalihe biti povećane za 13 milijuna tona, na 435 milijuna tona. Sa kukuruzom koji je postigao ovogodišnji vrhunac trgovine te sirkom koji je dostigao svoj tridesetogodišnji maksimum trgovine, svjetska trgovina je u odnosu na prethodni mjesec porasla za 2 milijuna, na 312 milijuna tona, što je za 3 posto niže od prošlogodišnjeg rekorda. Projekcija svjetske proizvodnje riže je niža nego u lipnju, ali sa povećanjem projekcija početnih zaliha procjene krajnjih zaliha smanjene su na 96 milijuna tona, što je godišnji pad od 8 posto. Glavnina navedenog pada je posljedica 30 postotnog smanjenja zaliha glavnih svjetskih izvoznika što se gotovo u potpunosti odnosi na Indiju i Tajland. Očekuje se da će trgovina rižom u 2016. ostati visoka. Predviđa se da će globalna proizvodnja soje ostati nepromijenjena u 2015/16, s očekivanim padom od 2 posto godišnje što je posljedica izuzimanja ključnih proizvođača iz prosječnih prinosa. Uslijed smanjenja krajnjih zaliha prošlog mjeseca, manjih korekcija ukupne potrošnje, krajnje zalihe su procijenjene za 4 milijuna tona manje nego u odnosu na prošlu godinu. Ipak, to će i dalje biti novi maksimum krajnjih zaliha zbog rasta zaliha najvećih izvoznika od očekivanih 16 posto. Prognoze trgovine sojom ukazuju na rast preko maksimuma od 124 milijuna tona na godišnjoj razini, što je 3 posto više u odnosu na prethodnu godinu zbog stabilne potražnje Kine. Početkom srpnja zabilježen je rast izvoznih cijena pšenice, kukuruza i soje, uzrokovan lošim vremenskim prilikama. Krajem srpnja, uslijed stabilizacije i popravljanja vremenskih prilika izvozne cijene žitarica su korigirane na razinu s kraja svibnja. Sveukupno, IGC GOI (Grains and Oilseeds Indeks) je bio 2 posto niži u odnosu na prethodni mjesec. Iako su nepovoljne vremenske prilike u nekim zemljama „srezale“ prinose, u 2015/16 se i dalje očekuje da će ukupna svjetska proizvodnja žitarica (pšenice i krupnozrnih žitarica) biti treća najveća proizvodnja, sa ukupno 1970 milijuna tona. Porast potrošnje hrane prati trend rasta svjetskog stanovništva, što nam potvrđuje i blagi porast projicirane potrošnje riže na 1978 milijuna tona. Navedimo i da se očekuje daće potražnja za stočnom hranom ostati približno ista prošlogodišnjem maksimumu.
Prognozira se da će s krajem 2015/16 ukupna količina krajnjih zaliha žitarica na robnim burzama (u cjelokupnoj marketinškoj godini) u odnosu na prošlu godinu pasti za 9 milijuna tona na ukupno 435 milijuna tona, ali isto tako se očekuje da će zalihe ostati na visokoj razini. Valja napomenuti da bi svjetska trgovina žitaricama u 2015/16 (prema podacima iz lipnja/srpnja) trebala biti odmah iza razine prošlogodišnjeg rekorda. Očekuje se da će trgovina pšenicom i ječmom biti zasnovana na velikim količinama lokalnih zaliha iz Sjeverne Amerike i Bliskog Istoka. No ipak, novi tržišni maksimum se predviđa za kukuruz, dok bi sirak mogao biti na vrhuncu unazad posljednjih 30 godina. U svjetskoj trgovini rižom moguće je prestizanje godišnjeg rekorda, iako su ta predviđanja vrlo nesigurna s obzirom na mogući utjecaj El Niño-a na proizvodnju žitarica u Aziji. Uz dostupnost za koju se predviđa blagi pad i potrošnju za koju se predviđa novi maksimum, bilježi se pad svjetskih krajnjih zaliha od 8 posto, na 96 milijuna tona. I dok će izvozne zalihe biti usko grlo, interes za kupovinom bi trebao u 2015/2016 ostati stabilan, kao i trgovina koja se procjenjuje na 42 milijuna tona. Usprkos tome što se u svijetu 2015/16 primjećuje neznatno povećanje površina zasijanih sojom, zamjetno je i smanjenje površina kod glavnih proizvođača pa se tako predviđa smanjenje svjetske proizvodnje za 2 posto u odnosu na prošlogodišnji maksimum. Iako se bilježi daljnji rast potražnje za proizvodima od soje, a time i potrošnje, očekuju se rekordne svjetske zalihe. Uglavnom je to zbog povećanja krajnjih zaliha u SAD-u, a i najveći izvoznici očekuju ekspanziju zaliha za 16 posto, na 31.6 milijuna tona, što je ekvivalentno 2/3 ukupnih svjetskih zaliha. Na kraju, zaključimo da se predviđa rast trgovanja sojom za 3 posto na 124 milijuna tona, gdje skoro većina trgovine otpada na Kinu.
U 2015/16 se predviđa 13 postotni pad u trgovini uljane repice/canole u odnosu na prošlu godinu. I dok je izgledan rast isporuka u zemlje EU uzrokovan masovnim padom lokalne proizvodnje, očekuje se pad isporuka u zemlje Azije nakon što su se kupci upoznali sa jeftinijim alternativama. Svjetske izvozne cijene žitarica i uljarica bile su nestabilne posljednjih 5 tjedana. Sa smanjenjem svih sub-indeksa u odnosu na prethodno izvješće, IGC GOI Indeks je oslabio za oko 2 posto što je 20 postotni pad u odnosu na prošlu godinu.
U odnosu na prethodni mjesec, IGC GOI sub-indeks za pšenicu je pao za 6 posto. Uslijed nepovoljnih vremenskih prilika u nekim dijelovima Sjeverne Amerike i Europe, početni rast je sredinom godine stagnirao zbog slabe potražnje u izvozu te općenito obilnih svjetskih zaliha. Izvozne cijena kukuruza su također oscilirale. Trgovina je prvotno ojačala potaknuta zabrinutošću oko vremenskih prilike i zaliha manjih od očekivanih u SAD-u. No kako su se vremenske prilike popravile i trgovina se stabilizirala. Zbog naglog smanjenja procjena proizvodnje u Argentini, IGC GOI sub-indeks za kukuruz bilježi 2 postotni pad u odnosu na prethodni mjesec.
U odnosu na kraj lipnja, IGC GOI sub-indeks za rižu je smanjen za 1 posto. Kod prosječne izvozne cijene soje vidljiva je manja neto promjena u srpnju, ali sa različitim trendom kod glavnih proizvođača. Nakon početnog rasta, cijene u SAD-u padaju pošto se popravila situacija na tržištu žitarica. I dok je ponuda u Argentini bila niža, fob cijene u Brazilu bilježe neto porast.
Izvor: Tisup
Tržište pšenice, kukuruza i uljarica u svijetu u lipnju 2015.
1. Procjena proizvodnje žitarica na nivou sezone 2014/2015
2. IGC GOI sub-indeks za pšenicu +3 %
3. IGC GOI sub-indeks za kukuruz +3 %
4. Rekordne žetve vodećih proizvođača soje
5. IGC GOI sub-indeks za soju +5 % u odnosu na prethodni mjesec
PREGLED SVJETSKE PONUDE I POTRAŽNJE
Projekcije svjetske proizvodnje žitarica (pšenice i krupnozrnih žitarica) u sezoni 2015/2016 samo su malo manje u odnosu na projekcije iz prethodnog mjeseca zbog smanjenja procjena za pšenicu a povećanja za kukuruz. Očekuje se da će proizvodnja biti 2 posto niža u odnosu na prošlu godinu, ali 4 posto viša u odnosu na prosjek zadnjih pet godina. Procjena potrošnje se nije mijenjala u odnosu na prošli mjesec, no uz smanjenje početnih zaliha i manju predviđenu proizvodnju projekcija krajnjih zaliha smanjena je za 4 milijuna tona odnosno 4 posto u odnosu na prošlu godinu. Bez obzira na to udio iskoristivih zaliha ostat će komotan.
Globalna sjetva soje mogla bi blago porasti u 2015/2016, ali uz prosječne do blago smanjene prinose, predviđa se da bi proizvodnja mogla biti neznatno manja. Zbog velikih početnih zaliha globalna dostupnost trebala bi ostati komotna. Uz preradu i potrošnju, za koje se očekuje umjereni rast, predviđa se i rast krajnjih zaliha. Prognoze svjetske trgovine djelomično su smanjene, ali zbog pojačanih isporuka na Azijska tržišta i dalje ukazuju na moguće dosezanje novih najviših vrijednosti. Zbog ne baš idealnih vremenskih prilika u nekim regijama, nesigurnost u razvoj usjeva rezultirala je rastom izvoznih cijena tijekom lipnja što je dovelo do porasta IGC Grains and Oilseeds Index (GOI) za 4 posto u odnosu na prethodni mjesec.
Svjetska očekivanja u 2015/2016 za proizvodnju svih žitarica (pšenica i krupnozrne žitarice) ostala su uglavnom povoljna. Iako su procjene žetve blago smanjene, očekuje se da će ukupna dostupnost u odnosu na prošlu godinu biti manja samo lokalno zbog velikih početnih zaliha. Predviđa se da će svjetska potrošnja ostati na visokoj razini uz rast potražnje za hranu i industrijsku upotrebu te blagi pad potražnje za stočnu ishranu i ostale namjene. Za krajnje zalihe žitarica na kraju sezone 2015/2016 očekuje se pad za 16 milijuna tona, do razine od 422 milijuna tona, a najveći doprinos padu odnosi se na kukuruz. Iako to predstavlja prvi značajniji pad procjena za kukuruz u zadnjih pet godina, krajnje zalihe bi trebale ostati na komotnoj razini. Očekuju se samo manja i lokalna smanjenja zaliha pšenice, dok će pad zaliha ječma dosegnuti dvadesetogodišnji minimum. Procjena svjetske trgovine žitaricama u 2015/2016 manja je za 2 posto u donosu na prošlu godinu. Svjetska trgovina kukuruzom prema procjenama mogla bi dosegnuti rekordnu razinu. Nasuprot tome, procjena bolje domaće žetve u nekim zemljama smanjit će uvozne potrebe za pšenicu i ječam, posebno u Sjevernoj Africi i na Bliskom Istoku.
Procjena svjetske proizvodnje soje u sezoni 2015/2016 neznatno je manja u odnosu na prošlogodišnji rekord pošto su manji prinosi kompenzirani većim zasijanim površinama. Usmjerenost na rast potražnje za proizvodima od soje umjerenije će povećat potražnju za tom kulturom nego u sezoni 2014/2015. Procjena je da bi krajnje zalihe mogle dosegnuti rekord od 51,7 milijuna tona pošto je procjena akumulacije kod najvećih izvoznika veća nego procjena pada zaliha u Kini.
Svjetskoj trgovini sojom predviđa se rast do novih najviših vrijednosti zahvaljujući većim isporukama za Kinu. Unatoč procjenama racionalnije potražnje predviđanja stanja krajnjih zaliha za uljanu repicu/canolu su manja za više od 25 posto u odnosu na prošlu godinu, a trgovina bi se mogla spustiti na najnižu razinu u zadnjih pet godina pošto zalihe alternativnih proizvoda nadmašuju potražnju Azijskih kupaca.
Nakon nedavnih nepovoljnih vremenskih prilika za usjeve u dijelovima Sjeverne Amerike, Europe i u Crnomorskoj regiji izvozne cijene žitarica i uljarica uglavnom su ojačale tijekom lipnja. Kasno lipanjski rast volumena trgovine sojom i neznatan pad volumena trgovine rižom doveli su do rasta IGC-GOI Indeks-a za 4 posto u odnosu na prošli mjesec. Pošto vremenske prilike za usjeve kod nekih izvoznika nisu bile idealne u lipnju, procjena je da bi svjetske zalihe mogle ostati komotne, a cijene niže u odnosu na prošlu godinu. Unatoč blagom rastu posljednjih tjedana, cijene soje niže su za 28 posto u odnosu na prošlu godinu zahvaljujući rekordnim zalihama izvoznika.
Uslijed povećane brige o vremenskim prilikama za usjeve sezone 2015/16, prosječne izvozne cijene pšenice u lipnju uglavnom su bile više u odnosu na prošli mjesec pa je IGC GOI sub-Indeks za pšenicu povećan za 3 posto. Trgovina je pod utjecajem vremenskih promjena i promjena tečaja bila kolebljiva.
IGC GOI sub-Indeks za kukuruz povećan je za 3 posto, najviše zbog SAD-a gdje su trgovci nakon nedavnih jakih kiša u cijenu ugradili premiju za osiguranje od rizika.
IGC GOI sub-Indeks za soju veći je za 5 posto u odnosu na prethodni mjesec. Dok su cijene u vodećim proizvodnim regijama rasle, u SAD-u su bile stabilne zbog dovoljnih starih zaliha i brige oko nepovoljno vlažnih uvjeta za sadnju i razvoj usjeva.
Izvor: TISUP
Tržište pšenice, kukuruza i uljarica u svijetu u svibnju 2015.
1. IGC GOI sub-indeks za pšenicu smanjen za 5 %
2. IGC GOI sub-indeks za kukuruz smanjen za 2 %
3. Rekordne žetve vodećih proizvođača soje
4. IGC GOI sub-indeks za soju pao na najnižu razinu u zadnjih pet godina
PREGLED SVJETSKE PONUDE I POTRAŽNJE
Unatoč određenim neizvjesnostima po pitanju stanja usjeva u određenim regijama tijekom proteklog mjeseca, posebno u sjevernoj Americi, prognoza ukupne svjetske proizvodnje žitarica ostala je uglavnom povoljna. Zahvaljujući uglavnom dobrom vremenu, revidirana izvješća za EU, Crnomorsku regiju, Brazil, Sjevernu Afriku i Kinu, popravila su procjenu globalne proizvodnje za 21 milijun tona u odnosu na prethodni mjesec, samo 2 posto niže od prošlogodišnjeg rekorda. Gotovo polovina povećanja predviđene proizvodnje od prošlog mjeseca adsorbirana je neznatno većom procjenom potrošnje u odnosu na prošlu godinu, uglavnom za stočnu hranu. Procjena krajnjih zaliha podignuta je na 426 milijuna tona što je neznatno manje u odnosu na prošlu godinu. Trgovina žitaricama sa predviđenih 308 milijuna tona veća je za 2 milijuna tona u odnosu na procjenu iz prošlog mjeseca i tek neznatno ispod prošlogodišnje procjene.
Svjetska proizvodnja soje u sezoni 2015/2016, sa dobrim prinosima kod ključnih proizvođača, koji će malo vjerojatno dostići rezultate iz aktualne sezone 2014/2015, procjenjuje se da će biti malo manja. Ipak, uz očekivani porast u ukupnoj dostupnosti krajnje zalihe mogle bi porasti za 9 posto u odnosu na prošlu sezonu na 52 milijuna tona. Predviđanja za trgovinu ponovno će ovisiti o Kineskim potrebama. Očekuje se da će globalni volumen trgovine porasti za oko 4 posto u odnosu na prošlu godinu, na rekordnih 123 milijuna tona. Tijekom svibnja izvozne cijene soje ostale su na nižoj razini pritisnute dobrim procjenama u pogledu dostatnosti i dostupnosti u slijedećoj godini.
Iako se za ukupnu proizvodnju žitarica (pšenica i krupnozrne žitarice) u sezoni 2015/2016 očekuje da će biti nešto niža od prošlosezonskog rekorda, za ukupnu dostupnost procjenjuje se da će biti tek neznatno manja u donosu na prošlu sezonu zbog toga što su više razine početnih zaliha kompenzirale nešto manju proizvodnju. Svjetska potrošnja procjenjuje se da bi mogla minimalno premašiti prošlogodišnji apsolutni vrhunac. Rast svjetske populacije zadržat će rast potrošnje za ljudsku ishranu za 1 posto u odnosu na prošlu godinu. Predviđa se i stabilna potrošnja za stočnu hranu na razini iz prošle godine. Za industrijsku potrošnju predviđa se rast od 1 posto uglavnom zbor rasta u proizvodnji škroba i slada. Iako se predviđa smanjenje krajnjih zaliha one bi trebale ostati komotne, na 426 milijuna tona, odnosno oko 12 posto više nego što je bio prosjek prethodnih pet godina. Glavnina smanjenja krajnjih zaliha u odnosu na godinu ranije predviđa se u SAD-u, Rusiji i Ukrajini, ali i blagi porast krajnjih zaliha u EU.
U 2015/2016 očekuje se skoro 3 postotni pad trgovine, na 308 milijuna tona. Potrebe za uvozom pšenice i ječma u nekim zemljama, posebno Sjevernoj Africi i Bliskom Istoku, ograničene su zbog boljih rezultata domaće žetve. Međutim, povećana su predviđanja za trgovinu kukuruzom i sirkom. U posljednjih nekoliko mjeseci, kako su se trgovci fokusirali na očekivanja dobre globalne dostupnosti, izvozne cijene su smanjene. Unatoč povremenim brigama zbog nepovoljnih vremenskih prilika, u 2015/2016 izgledi za proizvodnju žitarica ostaju dobri i zalihe novih usjeva, posebno iz Crnomorske regije, „živo“ će se boriti da postignu očekivanu povoljnu cijenu.
Sa smanjenjem svih sub-indeksa, IGC GOI Indeks pao je za 4 posto u usporedbi s onim iz travnja, odnosno za 28 posto u odnosu na prošlu godinu i na najnižu razinu od srpnja 201. godine. Cijene pšenice i soje zabilježile su najveći mjesečni pad.
IGC GOI sub-indeks za pšenicu smanjen je za 5 posto u donosu na prošlomjesečni izvještaj pošto su cijene uglavnom prilagođavane trenutnoj potražnji i povoljnim prognozama proizvodnje u sezoni 2015/2016.
Cijene kukuruza kod najvećih izvoznika bilježile su miješani trend uspona i padova pa je IGC GOI sub-indeks za kukuruz završio sa padom od 2 posto u odnosu na prethodni mjesec, a posebno je utjecaj imao pad njegove vrijednosti u SAD-u. Prosječne izvozne cijene soje tijekom svibnja pale su za 4 posto, a IGC GOI sub-indeks za soju pao je na najnižu razinu u zadnjih pet godina, praćen sve čvršćim prognozama dobre proizvodnje. Pad se bilježi zahvaljujući prinosima boljim od očekivanih, kako se žetva bliži kraju. Južnoameričke prognoze za sezonu 2014/2015 predviđaju još i bolje rezultate, a i početak sezone 2015/2016 u SAD-u je započeo obećavajuće.
Izvor: TISUP
Tržište pšenice, kukuruza i uljarica u svijetu u travnju 2015.
1. IGC GOI indeks za pšenicu smanjen za 6 %
2. IGC GOI indeks kukuruza smanjen za 2 %
3. Rekordne žetve vodećih proizvođača soje
PREGLED SVJETSKE PONUDE I POTRAŽNJE
Predviđanja ukupne svjetske proizvodnje žitarica u količinama od 1947 milijuna tona (pšenica i ostale žitarice), u razdoblju 2015/16 će biti 10 milijuna tona veća u odnosu na isti mjesec prošle godine, ali je i dalje 3% manja od prošlosezonskog rekorda. U odnosu na prošlu godinu pala je proizvodnja kukuruza, ali iako je ukupna proizvodnja porasla za 11 milijuna tona u odnosu na isti mjesec prošle godine, još uvijek se vidi pad za nekih 43 milijuna tona (na 951 milijuna tona) uzrokovano smanjenjem proizvodnje u SAD-u. Uslijed slabljenja povoljnih prilika u Argentini, Kini i Indiji, proizvodnja pšenice je smanjena za 4 milijuna tona (na 705 milijuna tona) što je u odnosu na prošlu godinu, pad za 2%.
Predviđanje svjetske potrošnje poraslo je za 10 milijuna tona u odnosu na isti mjesec prošle godine (na 1970 milijuna tona) što je uglavnom rezultat revizije potrošnje prehrambenog sektora. Prognoza zaliha porasla je za 9 milijuna tona (na 415 milijuna tona), odnosno, odstupa za oko 23 milijuna tona u odnosu na prošlu godinu, i dalje je 9% iznad petogodišnjeg prosjeka. Povećanje proizvodnje pšenice, kukuruza i sirka odrazilo se na porast svjetske trgovine žitarica za 2 milijuna tona u odnosu na isti mjesec prošle godine (na 306 milijuna tona), što u odnosu na prošlu godinu predstavlja skroman pad.
U 2014/15, svjetska proizvodnja riže je zanemarivo niža u odnosu na isti mjesec prošle godine (na 474 milijuna tona) te ima zanemariv pad u odnosu na prošlosezonski rekord. Zbog smanjene brige o pritisnutim zalihama na kraju sezone, svjetske zalihe su blago smanjene na 100 milijuna tona, što je u odnosu na prošlu godinu, pad za 8% uglavnom kod velikih izvoznika. Prognoza trgovine u 2015. godini u donosu na prethodni mjesec smanjena je na 41 milijuna tona, uzrokovano smanjenjem potražnje od strane azijskih kupaca, što je 4% manje u odnosu na rekord iz 2014. godine.
Prvenstveno kao odraz ispravljenog izvješća za Južnu Ameriku, za 2014/15 se prognozirao porast proizvodnje soje 3 milijuna tona veći u odnosu na isti mjesec prošle godine (na rekordnih 317 milijuna tona) što je porast za 11% u odnosu na prošlu sezonu. Povećanje je dijelom apsorbirano zbog povećane potrošnje te dijelom zbog svjetskih zaliha koje se podižu na 47 milijuna tona, najviše kod glavnih izvoznika, što je gotovo dvostruko povećanje u odnosu na prošlu sezonu. Zbog slabije izraženog porasta kineskog uvoza, očekuje se porast svjetske trgovine za samo 4% u odnosu na prošlu godinu.
Uglavnom zbog slabog uroda pšenice, unatoč dobroj prognozi za žetvu 2015. godine, IGC-ov indeks žitarica i uljarica je pao za 2% u odnosu na isti mjesec prošle godine, na najnižu razinu od srpnja 2010.
U 2015/16 se očekuje skroman pad u ukupnoj svjetskoj proizvodnji žitarica, zbog smanjene predviđene žetve, što se djelomično može kompenzirati sa zalihama na početku sezone. Proizvedene količine pšenice i kukuruza se prenose iz rekordne proizvodnje prethodnih godina, no međutim ukupna proizvodnja žitarica od 1947 milijuna tona i dalje će biti oko 3% veća od prosjeka prethodnih 5 godina, zahvaljujući rastućem broju proizvodnih područja.
Svjetska potrošnja se očekuje biti gotovo jednaka prošlogodišnjoj na razini od 1970 milijuna tona, a poduprta je rastućom potražnjom za hranom uzrokovanom povećanjem broja stanovništva. Potrebe stočne proizvodnje će vjerojatno ostati visoke, ali prehrana žitaricama će se i dalje suočavati sa alternativom, osobito sa prehranom uljaricama od kojih se očekuje da će ih biti u izobilju. Prognoza industrijske uporabe je porasla za potrebe škroba i piva, a što se tiče etanola, potražnja ostaje uglavnom nepromijenjena u odnosu na prošlu godinu. Svjetske zalihe na kraju 2015/16 su predviđene manjim za 5% (na 414 milijuna tona); većina smanjenja očekuje se za kukuruz, poglavito kod glavnih izvoznika, ali također i za pšenicu i ječam.
Nakon postizanja očekivanog rekorda u aktualnoj sezoni, svjetska trgovina u 2015/16 (srpanj/lipanj) očekuje se da će biti 1% niža (na 306 milijuna tona) u odnosu na prošlu sezonu. Pad predvodi ječam, trgovanje kojim će vjerojatno biti spušteno na najnižu razinu u 2014/15. Uvoz ječma u nekim zemljama će se ograničiti zbog bolje domaće žetve i poboljšanih uvjeta ispaše. Skroman pad se očekuje za pšenicu, ali se zato predviđa porast trgovine kukuruzom i sirkom.
Predviđa se da će svjetska proizvodnja riže u 2014/15, sa 474 milijuna tona, biti marginalno ispod prošlosezonskog rekorda. Uglavnom se u Aziji povećava potrošnja na novi vrhunac od 483 milijuna tona dok se na kraju sezone predviđa smanjenje za 8% u odnosu na prošlu godinu, na najnižu razinu u 5 godina. Sveukupno, zalihe glavnih izvoznika pokazuju pad od 20%, na 30 milijuna tona, dok su oni najteži padovi locirani u Tajlandu i Indiji. Očekuje se da će svjetska trgovina rižom u 2015. godini odstupiti oko 4% uglavnom zbog smanjenja interesa za kupovnu azijskih uvoznika.
Zahvaljujući iznimnom uspjehu ključnih proizvođača, svjetska proizvodnja soje u 2014/15 predviđa povećanje za 11% (na rekordnih 317 milijuna tona). Sa ukupnom potrošnjom koja će se povećati za 7% (na otprilike 301 milijuna tona), završne cijene trgovanja su na vrhuncu. Zbog slabije izraženog rasta isporuke na dalekoistočnu Aziju (uglavnom Kinu), predviđa se porast trgovine za relativno skromnih 4%. Predviđa se pad svjetskih zalihe uljane repice za oko 6%, zbog Kanade kao najvećeg izvoznika, što je djelomično ublaženo velikom akumulacijom u EU.
Svjetski izvoz žitarica i uljarica se smanjio u travnju sa uočenim ukupnim padovima svih IGC GOI pod-indeksa u odnosu na isti mjesec prošle godine. Predvođeni relativno strmim padom prosječne izvozne cijene pšenice, IGC GOI je smanjen za 2% od zadnjeg izvješća. Niske cijene se uglavnom pripisuje tržištima sa negativnim poslovanjem („bearish market“) iako je raspoloživost više nego dovoljna da se zadovolje trenutne potrebe. Izvještaji nekih proizvođača pšenice sjeverne hemisfere su poboljšani, dok su izgledi žetve južnoameričkog kukuruza i soje postali još povoljniji.
Izvozne ponude pšenice su uglavnom manje zbog smanjenja zabrinutosti o stanju pšenice sjeverne hemisfere. IGC GOI pod-indeks pšenice pao je 6% zbog nižih cijena u SAD-u uzrokovanih slabim izvozom i sve većim porastom vrijednosti američkog dolara.
Svjetske izvozne cijene kukuruza niže su zbog povoljnih svjetskih zaliha nastalih velikom žetvom 2014/15 godine u Južnoj Americi. I dok su ukupni gubici ograničeni zbog špekulativnog trgovanja, IGC GOI pod-indeks kukuruza je oslabio za 1% u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Uzrokovano slabom svjetskom potražnjom, izvozne cijene azijske bijele blanširane riže su niže u travnju. Kod većine tržišta pod pritiskom, IGC GOI pod-indeks riže se smanjio za 1% u odnosu na isti mjesec prošle godine, na najnižu razinu unazad 7 godina.
Prosječne izvozne cijene soje u SAD-u i Južnoj Americi pale su malo ispod razine u odnosu na prošli mjesec. Tržišta su pod pritiskom dovoljnih svjetskih zaliha s vrijednostima i do 30% nižim u odnosu na prošlu godinu. Međutim, ukupne gubitke, USDA tumači kao posljedicu špekulativnog trgovanja i slabije prodaje proizvođača.
Izvor: TISUP
Tržište pšenice, kukuruza i uljarica u svijetu u ožujku 2015.
1. IGC GOI indeks za pšenicu povećan za 1 %
2. IGC GOI indeks kukuruza je porastao za 2 %
3. rekordne žetve vodećih proizvođača soje
PREGLED SVJETSKE PONUDE I POTRAŽNJE
Procjena ukupne proizvodnje žitarica u 2014/15 je 5 milijuna tona niža u odnosu na procjenu prethodnog mjeseca i neznatno je pala s obzirom na prošlu godinu. Međutim, na globalnoj razini očekuje se porast do najviše razine u proteklih 15 godina. Očekuje se da će trgovanje žitaricama biti na rekordnih 309 milijuna tona. Početne projekcije za ponudu i potražnju u 2015/16 ukazuju na 3 % pad svjetske žetve na 1937 milijuna tona, uključujući i oštar pad prognoze za kukuruz. S obzirom na pad ponude, korištenje žitarica za stočnu hranu možda neće biti toliko visoko kao prošle godine, ali porast za ljudsku prehranu slijedi dugoročni rastući trend. Predviđa se smanjenje zaliha, gdje se vidi da zalihe kukuruza padaju za skoro četvrtinu. Trgovanje žitaricama predviđa malo ugovora, sa smanjenjem za pšenicu i ječam, ali povećanjem za kukuruz i šećernu trsku. Povećanje iz veljače je iskorišteno kroz korekcije kod prerade i zaliha. Ipak buduće trgovanje na najnižoj je razini u odnosu na protekle 4 godine, predvođeno naglim smanjenjem kod glavnih izvoznika. Predviđanje svjetske trgovine u 2015 (siječanj/prosinac) je neznatno smanjeno na samo 3 % ispod prošlogodišnjeg maksimuma.
Zbog rekordnih žetvi u vodećih proizvođača, očekuje se povećanje svjetske količine soje u 2014/15 za 10 % na rekordnih 314 milijuna tona. Povećana potrošnja u sektoru stočne hrane i hrane, ponajprije u Aziji, podupire daljnji rast u globalnoj potrošnji. Velike svjetske ostvarene količine će nagomilati velike zalihe, posebno kod velikih izvoznika. Trgovanje uljanom repicom naglo pada za 14 % s obzirom na prošlu godinu što je povezano sa smanjenjem pošiljaka u Kinu i EU zbog dostatne domaće ponude. Globalno tržište žitarica i uljarica iskusilo je pomiješane trendove tokom ožujka. Nakon što je u početku palo na najniže vrijednosti od srpnja 2010 s dovoljnim svjetskim zalihama, IGC GOI indeks je nešto osnažio u zadnjem dijelu mjeseca poduprt skromnim rastom cijena kukuruza i pšenice. Međutim, s obzirom na prilično oštar pad cijena soje i sa nižim cijenama ječma i riže, indeks je pao za 3 % u odnosu na prošli mjesec. Budući da je izvozno natjecanje prilično snažno na svim tržištima, na trgovanje su često utjecala kolebanja u valutama. US dolar je bio blizu svog 12 godišnjeg maksimuma. Iako je IGC GOI indeks za pšenicu povećan za 1 %, napredak je najviše vezan za dobit u US, gdje je vladala zabrinutost oko zimskog usjeva 2014/15. Cijene drugdje su uglavnom bile slabije. Svjetske cijene kukuruza uglavnom su bile različite u ožujku, s nedavnim blagim porastom koji ne upućuje na izjednačavanje ranijih padova, IGC GOI indeks kukuruza je porastao za 2 % s obzirom na prošli mjesec. S obzirom na viškove kod najvećih izvoznika, prosječne cijene pale su za 25 % u odnosu na prošlu godinu. Velike dostupne količine za izvoz i smanjen interes za kupovinu doprinijeli su slabijim prodajnim rezultatima na Azijskim tržištima riže. S prosječnim cijenama koje su povremeno pale najniže od početka 2008, IGC GOI indeks za rižu je pao za 1 % s obzirom na prošli mjesec. Globalne cijene soje su se pomakle prema dolje zbog pritiska južnoameričke žetve, obustave štrajka vozača kamiona u Brazilu i nedavnih špekulacija o potencijalnom povećanju proljetnih usjeva u US. Gubici u IGC GOI su naglašeni uvođenjem novih jeftinih zaliha usjeva iz Argentine pa je indeks za soju pao za oštrih 8 % s obzirom na prošli mjesec.
Izvor: TISUP
Tržište pšenice, kukuruza i uljarica u svijetu u veljači 2015.
1. IGC Index za žitarice i uljarice (GOI) i dalje u padu u veljači
2. Pšenica - veliki pritisak na svjetsko tržište pšenice u veljači
3. Kukuruz - Izvozne kvote smanjile se zbog bogatih globalnih mogućnosti odabira, trgovci nudili niže cijene da potaknu svježu potražnju
4. Soja - Svjetska trgovina sojom u veljači bila pod pritiskom predviđanja velikih globalnih zaliha
PREGLED SVJETSKE PONUDE I POTRAŽNJE
IGC Index za žitarice i uljarice (GOI) u veljači smanjio se za 2,8% u odnosu na siječanj 2015. te 17,7% s obzirom na cijene zabilježene prethodne godine. Daljnji pad cijena, s obzirom na prethodni mjesec, prisutan je za sve žitarice i uljarice a najviše kod pšenice (-5,8%) i kukuruza (-3,4%).
Pšenica:
Velike količine zaliha svjetske pšenice, jaka konkurencija na izvoznim tržištima te uglavnom dobri izgledi za globalnu žetvu u sezoni 2015. stvaraju veliki pritisak na svjetsko tržište pšenice. Iako se ruski izvoz počeo usporavati, izvozne mogućnosti i dostupnost iz drugih izvora bio je više nego dovoljan da to nadoknadi. Potražnja za pšenicom iz EU ostala je velika, a prodaja namijenjena izvozu i dalje održava rekordni tempo.
Promjene u valutama i dalje imaju značajan utjecaj na konkurentnost kod izvoznih cijena. Određena podrška visini cijena pšenice potiče od zabrinutosti radi političkih napetosti u Ukrajini te zbog vrlo hladnog i suhog vremena koje je pogodilo zimske usjeve pšenice za 2015. u SAD-u. Skok interesa primijećen je kod uvoznika stočne pšenice što je posredno pomoglo poduprijeti vrijednosti zaliha niže kvalitetne pšenice, posebno one iz EU.
Kukuruz:
Izvozne kvote smanjile su se zbog bogatih globalnih mogućnosti odabira, a neki trgovci nudili su niže cijene za kukuruz u pokušaju da otkriju svježu potražnju na tržištu. Uz nove usjeve koji stižu iz južne hemisfere, u narednim mjesecima se očekuje još žešća tržišna konkurencija za ovu žitaricu. Iako su cijene kukuruza pale kod svih većih
izvoznika, kvote iz crnomorske regije bile su posebno slabe, s izvoznicima iz Ukrajine koji su posebno željeli osigurati nove poslove.
Soja:
Svjetska tržišta soje u veljači bila su pod pritiskom predviđanja velikih globalnih zaliha. U Brazilu, kašnjenje žetve i poteškoće s transportom u unutrašnjosti te otežana isporuka robe u luke, osigurala je blagu podršku razini cijena za to razdoblje. Također, cijene soje podupirala je i stabilnost cijena za proizvode od soje te svježi interes iz Kine za kupnju starih zaliha usjeva iz SAD-a. Međutim, sva ta podrška bila je nadmašena povoljnim vremenskim uvjetima za južnoameričke usjeve, za koje se očekuju rekordni prinosi.
Izvor: TISUP
Tržište pšenice, kukuruza i soje u svijetu u siječnju 2015.
1. IGC Index za žitarice i uljarice (GOI) smanjio se za 6% od studenog 2014.
2. Pšenica - Ruska Federacija objavila da od 1. veljače do 30. lipnja 2015. godine primjenjuje kombinirani porez na izvoz pšenice
3. Kukuruz - Kukuruz bio stabilan većinu razdoblja, potaknut nadama za snažniju kupnju od strane Kine
4. Soja - Svjetska trgovina sojom porasla za oko 5% naspram prethodne godine uglavnom zbog povećanja izvoza namijenjenog Kini
PREGLED SVJETSKE PONUDE I POTRAŽNJE
IGC Index za žitarice i uljarice (GOI) smanjio se za 6% od studenog 2014. godine. Unatoč poboljšanju perspektive za globalne usjeve, posebno oštar pad zabilježen je kod soje.
PŠENICA:
Zabrinutost oko Crnomorskih izvoznih ograničenja potaknula je privremeno jačanje cijena pšenice, ali su se vrijednosti ponovno povukle jer se dostupnost pšenice iz drugih izvora pokazala dostatnom.
Ruska Federacija objavila je da će, počevši od 1. veljače do 30. lipnja 2015. godine primjenjivati kombinirani porez na izvoz pšenice. Novi porez se računa tako da se na 15 posto poreza na carinsku cijenu, uz minimum postavljen na 35 eura po toni (40,4 USD po toni), dodaje 7,50 EUR. Ograničenja u transportu i kašnjenja u certifikaciji izvoznih žitarica primjenjuju se kao i prije ove objave.
Dodatno, u Ruskoj Federaciji putem interventnih ponuda utržilo se više od 40 000 tona pšenice u prosincu i siječnju.
KUKURUZ:
Kukuruz je bio stabilan većinu razdoblja, potaknut nadama za snažniju kupnju od strane Kine, ali fokus se ubrzo vratio na velike svjetske zalihe što je doprinijelo ukupnom padu cijena kukuruza.
Prognoza za ukupnu proizvodnju svjetskih žitarica (pšenice i krupnozrnih žitarica) u godini 2014/15, pojačana je za 12 mt od stanja zabilježenog u prethodnom izvješću i to na rekordnih 2,002 mt. Većina promjena odnosi se na kukuruz, uključujući i ponovnu procjenu povijesno rekordne proizvodnje u Argentini. Također, značajno su prema gore revidirane pšenica i kukuruz iz EU te pšenica iz Kanade, dok je žetva kukuruza u SAD-u smanjena od prethodne procjene. Iako je procjena globalne potražnje za žitaricama također podignuta, na kraju 2014/15 godine ukupne prenesene zalihe podignute su za 3 mt te su sada na 432 m, a dobit od 30 milijuna u odnosu na prošlu godinu najviša je zabilježena od sredine 1980-ih.
SOJA:
Uzimajući u obzir blago povećanje proizvodnje prisutno kod ključnih proizvođača soje, globalna proizvodnja u 2014/15 godini veća je za 4 mt, te je sad na rekordnih 312 milijuna, što je porast od 10% s obzirom na prethodnu godinu.
Budući da je samo dio tog porasta apsorbiran većom potrošnjom, kraj sezone donio je zalihe za oko 2 mt više od prethodne procjene, s dosegnutim maksimumom od 42 mt koji uključuje i gotovo 25 mt prisutnih kod glavnih izvoznika. Svjetska trgovina sojom porasla je za oko 5% naspram prethodne godine i to uglavnom zbog povećanja izvoza namijenjenog Kini.
Izvor: TISUP)
- Veleprodajne cijene pšenice, kukuruza i brašna u Hrvatskoj
- 2015.
- 2014. - Otkupne cijene pšenice i kukuruza u Hrvatskoj
- 2015.
- 2014.
- Tržište pšenice, brašna, kukuruza i uljarica u Hrvatskoj
- 2015.
- 2014. - Tržište pšenice, brašna, kukuruza i uljarica u svijetu
- 2015.
- 2014.
Izvor: Tisup
Veleprodajne cijene pšenice, kukuruza i brašna u Hrvatskoj u studenom 2016.godine
| mjesec 2016. |
studeni 44/16 31.10. 06.11. |
| Pšenica | |
| min | 0,86 |
| max | 1,35 |
| prosjek | 0,91 |
| Kukuruz | |
| min | 0,90 |
| max | 1,25 |
| prosjek | 0,91 |
| Brašno T-550 oštro | |
| min | 2,10 |
| max | 5,00 |
| prosjek | 4,52 |
| Brašno T-550 glatko | |
| min | 1,39 |
| max | 4,54 |
| prosjek | 1,80 |
| Brašno T-850 | |
| min | 1,40 |
| max |
3,80 |
| prosjek | 1,59 |
| Pšenično krmno brašno | |
| min | 0,60 |
| max | 1,31 |
| prosjek | 0,76 |
-
Veleprodajne cijene pšenice, kukuruza i brašna u Hrvatskoj
- 2016.
- 2015.
- 2014. -
Otkupne cijene pšenice i kukuruza u Hrvatskoj
- 2016.
- 2015.
- 2014.
-
Tržište pšenice, brašna, kukuruza i uljarica u Hrvatskoj
- 2016.
- 2015.
- 2014. -
Tržište pšenice, brašna, kukuruza i uljarica u svijetu
- 2016.
- 2015.
- 2014.
Izvor: Tisup
